Katolici danas slave Sveta tri kralja, a pravoslavni Badnjak

Katolička crkva danas slavi Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, kao svetkovinu objavljenja Kristova božanstva.
Uoči blagdana običava se blagoslivljati voda kojom se onda škrope kuće vjernika. Blagdanom Isusova krštenja, koji se slavi u nedjelju po Bogojavljenju, završava božićno vrijeme.
U mnogim krajevima kršćanskog Istoka u prvim kršćanskim vremenima umjesto Božića slavila se svetkovina Bogojavljenja kao svetkovina objavljenja Kristova božanstva. Prema Evanđelju po Mateju, mudraci s Istoka pratili su zvijezdu do Betlehema, vjerujući da će ih ona dovesti do Isusa, novorođenoga Kralja.
Kad su u štalici pronašli dijete s Marijom poklonili su mu se i prinijeli darove – tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku.
U Evanđelju se ne navodi njihov broj ni ime, no kroz povijest ustalila su se tri mudraca, tri kralja – Baltazar, Melkior i Gašpar vjerojatno zbog tri dara – zlata, tamjana i smirne.
Poruka je blagdana, nastalog početkom 3. stoljeća, da je Isus Spasitelj za sve ljude, a to su naznačili, kao prvi predstavnici poganskoga svijeta koji su se došli pokloniti Isusu, upravo mudraci s Istoka – Sveta tri kralja.
Kršćani koji Božić slave po julijanskim kalendarom danas obilježavaju Badnjak. Na Badnju večer, koja spaja Badnji dan i Božić, vjernici će se okupiti u crkvama na bogoslužju na kojem će biti posvećeni badnjaci. To je jedan od brojnih božićnih običaja. Na Božić ujutro, prije svitanja, zazvonit će sva zvona na pravoslavnom hramovima objavljujući rođenje Sina Božijeg. Vjernici se pozdravljaju riječima ” Hristos se rodi!” i otpozdravljaju:”Vaistinu se rodi!”