Uzgoj tuna krenuo silaznom putanjom

Za pretpostaviti je da je ovo prijelomna godina u kojoj će doći do prestrukturiranja naših uzgajališta, što će najvjerojatnije rezultirati time da će u poslu ostati manji broj tvrtki koje mogu izdržati ovu kritičnu godinu

Zadarska županija oduvijek je bila u najvećem dijelu zastupljena u ukupnom uzgoju ribe i školjkaša u RH, a ujedno i pokretač mnogih aktivnosti radi daljnjeg razvoja ove djelatnosti, pa se pokazalo logičnim da sjedište Odjela za akvakulturu bude baš u ovoj županiji. Uprava ribarstva kontinuirano radi na način da se oslanja na suradnju s uzgajivačima i ribarima, tako da su još neki odjeli preseljeni iz Zagreba. Uprava ribarstva funkcionira kroz tri sektora: Sektor upravljanja resursima i flotom, Sektor za strukturne i tržišne mjere u ribarstvu i Sektor ribarske inspekcije. Unutar Sektora upravljanja resursima i flotom postoje četiri odjela: Odjel upravljanja resursima mora, Odjel upravljanja flotom, Odjel za akvakulturu i Odjel slatkovodnog ribolova. Načelnica za akvakulturu rukovodi radom Odjela za akvakulturu, kaže načelnica Odjela za akvakulturu Vlasta Franičević.
Japanski utjecaj na hrvatsko tržište
Kakvo je trenutačno stanje u marikulturi u Hrvatskoj i kakav je udio u toj grani Zadarske županije?
Ukupna proizvodnja hrvatske marikulture kroz posljednjih nekoliko godina kreće se između 10.000 i 13.000 tona. Proizvodnja se može promatrati između tri osnovna segmenta, a to je uzgoj tuna, uzgoj bijele ribe (lubin, komarča) i uzgoj školjkaša (dagnja i kamenica). Uzgoj tuna dosegnuo je svoj maksimum od 6.700 tona ukupne proizvodnje 2006. godine, i od tada uslijed sve većih ulovnih restrikcija stagnira i kreće se oko 4.000 tona godišnje. Uzgoj tuna odvija se u samo u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, s time da zadarska uzgajališta imaju nešto veće kapacitete pa time i godišnju proizvodnju.
Uzgoj školjkaša koncentriran je na području Malostonskog zaljeva, Malog mora, ušća rijeke Krke i zapadne obale Istre i stalno se kreće oko 3.500 tona godišnje. Proizvodnja se ne povećava iz razloga što se bazira isključivo na potrebama domaćeg tržišta. RH, nažalost, još uvijek nije udovoljila nizu higijensko-sanitarnih zahtjeva koje EU postavlja za uvoz živih školjkaša, tako da su izostale i investicije u modernizaciju i povećanje kapaciteta postojećih uzgajališta. Za očekivati je da će se otvaranjem EU tržišta znatno povećati proizvodnja te da će se uspostaviti i mrijestilišta za kamenice. Zadarska županija je vrlo malim dijelom zastupljena u uzgoju školjkaša, međutim, u posljednje vrijeme se pokazuje interes za pokretanjem obiteljskih uzgajališta, tako da se jedino na ovom području u protekloj godini otvorilo nekoliko novih uzgajališta školjkaša.
Uzgoj bijele ribe zastupljen je duž čitave hrvatske obale i pokazuje stalni trend rasta. Trenutačno se kreće oko 5.000 tona godišnje, uz trend daljnjeg porasta. Gotovo 50 posto ove proizvodnje nosi upravo Zadarska županija. Proizvodnja mlađi se u nekoliko posljednjih godina utrostručila i dosegla više od 20 milijuna komada na godinu, u čemu također prednjači Zadarska županija.
Uzgoj tuna postaje sve teži. Javljaju se problemi sa smanjenjem prava na ulov, smanjenje izlovnih kvota i drugi. Kakva je njegova perspektiva u Hrvatskoj, kod nas, ali i u svijetu?
Uzgoj tuna dosegnuo je svoj maksimum prije nekoliko godina, polako krenuo silaznom putanjom, da bi upravo ove godine doživljavao svoju najveću krizu. Radi zaštite prirodnog stoka plavoperajne tune na razini ICCAT-a uveden je čitav niz restrikcija, od smanjenja ulovnih kvota, smanjenja flote, smanjenja broja ribolovnih dana, povećanja minimalnih ulovnih težina do ograničavanja uzgoja. Istovremeno uslijed globalne recesije, stvaranja velikih zaliha i povećavanje vlastite proizvodnje (koja ne podliježe nikakvim restrikcijama, jer pripada drugoj upravljačkoj organizaciji!) Japan znatno snižava otkupnu cijenu, što uzgajivače dovodi u nezavidan položaj. Za pretpostaviti je da je ovo prijelomna godina u kojoj će doći do prestrukturiranja naših uzgajališta, što će najvjerojatnije rezultirati time da će u poslu ostati manji broj tvrtki koje mogu izdržati ovu kritičnu godinu. Ohrabruje što se upravo ovih dana dogovaraju poslovi s Japanom pa su upravo u tijeku izlovi tuna na zadarskim uzgajalištima. Nadamo se da će već sljedeća godina biti nešto bolja, a za očekivati je, ako se sve države koje su članice ICCAT-a budu u potpunosti pridržavale propisanih mjera, da će se uzgoj kroz nekoliko godina stabilizirati na nešto nižoj razini od dosadašnje, ali još uvijek kao održiv i profitabilan.
Nedostaje obalna crta za infrastrukturu
Postoji li tendencija rasta drugih vidova marikulture i akavakulture u Zadarskoj županiji? Ako postoji, koji su glavni problemi koji sprječavaju njihov brži razvoj?
Za očekivati je porast uzgoja školjkaša otvaranjem novih uzgajališta, kao i porast uzgoja bijele ribe kroz modernizaciju i okrupnjavanje, a nadamo se i nova uzgajališta. U Zadarskoj županiji nalazi se dosta malih uzgajivača ribe koji će se neminovno morati udružiti i spremni dočekati potpuno otvaranje tržišta ulaskom u EU. Zadarska županija stvorila je izvrsne prostorno-planske dokumente koji dopuštaju daljnji razvoj marikulture, međutim, ponekad se malo zapinje u provedbi, tako da su upravo sada zbog predugih procedura neka uzgajališta izgubila svoj status i sva prava u okviru Ministarstva, što će zasigurno otežati njihovo poslovanje. Jedan od problema koji se nameće u posljednje vrijeme jest nedostatak obalne crte za potrebe infrastrukture za marikulturu, o čemu se prilikom izrade prostornih planova nije vodilo dovoljno računa.