Dvadesetih godina Pag imao četiri hotela

Postojala su četiri hotela – “Grand hotel”, hotel restoran “Rakamarić”, hotel “Velebit” i hotel “Jure Paro”, a cjenici hotela su dokaz vrlo dobro organiziranog boravka gostiju. U cijenu pansiona je uz sobu, doručak, ručak i večeru, bila uključena kupališna pristojba, taksa boravka, posluga, taksa za kupališnu kabinu, ležaljku i suncobran

U Pagu se često navodi da se turizam počeo razvijati šezdesetih godina 20. stoljeća nakon izgradnje hotela “Bellevue”. No, to je daleko od istine. U Pagu se turizam pojavio dvadesetih godina prošlog stoljeća, a organizacija boravka gostiju u to vrijeme bila je znatno bolja nego danas. Postojala su četiri hotela – “Grand hotel”, hotel restoran “Rakamarić”, hotel “Velebit” i hotel “Jure Paro”, a cjenici hotela su dokaz vrlo dobro organiziranog boravka gostiju. U cijenu pansiona je, uz sobu, doručak, ručak i večeru, bila uključena kupališna pristojba, taksa boravka, posluga, taksa za kupališnu kabinu, ležaljku i suncobran. U hotelima u Pagu cijena pansiona je 1936. godine iznosila 49 dinara. Na plaži Prosika postojale su kabine za presvlačenje i držanje osobnih stvari, iznajmljivale su se ležaljke, suncobrani, jedrilice i čamci.
 Lutajući fotografi i avanturisti
– Grad Pag, najveće mjesto otoka Paga, postoji već od 15. stoljeća, pa se svuda nailazi na starine. Kao znamenitosti se ističu Kneževa palača sa lijepim uklesanim portalom te katedrala s lijepom slikom Tintorettoa. Nedaleko pak samog mjesta nalaze se još ostaci starog propalog grčkog grada Gisse. Trg je sredina grada, a pločane ulice križaju grad na četvero, dok su ostale ulice ovima paralelne. Mjesto imade dobru vodovodnu vodu. Klima na Pagu je mediteranska sa neznatnim promjenama temperature. Ljetna se žega lako podnaša, jer ugađa jedva ćutljiv stalni povjetarac. Veoma lijepa priroda privlači same goste i pozivlje ih na lijepe šetnje, kakvih imade u izobilju. Izleti morem i kopnom su jedinstveni. Bučnog kupališnog života u Pagu nema, dok za one goste koji ipak bučni život vole, priređuje kafana “Jadran” vesele plesne zabave i jadranske noći. Morski žal je u neposrednoj blizini grada, u dužini od jednog kilometra. Pred gradskim kabinama plićina, posuta sa najfinijim pijeskom pruža se nekih 100 metara u more, što je osobito podesno za neplivače i djecu. Paška plaža sa svojom prirodnom ljepotom spada među prve plaže na Jadranu. Na Pagu je moguće liječiti sve bolesti koje zahtijevaju morski bezprašni zrak i blagodati, što ih sunce i more pruža, navodi se u turističkom prospektu Paga iz 1936. godine.
Među prvim turistima u Pagu bili su lutajući fotografi i avanturisti, a nakon njih su došli oni koji slijede modne trendove, a jedan od modnih trendova početkom 20. stoljeća bio je posjećivanje rubnih i u to vrijeme za srednju Europu egzotičnih dijelova Austro – Ugarske Monarhije.
 Hotelske zabave
Pag je 1905. godine posjetila nadvojvotkinja Marija Josefa i za njom su došli mnogi plemići, trgovci, bankari, državni službenici iz Beča i drugih većih gradova Monarhije. Općenito se smatra da su otočne sredine konzervativne, zatvorene i nepovjerljive prema novotarijama. Polugola tijela na plažama, mladići u laganim lanenim odijelima i dame u svilenim, ljetnim haljinama trebali su biti veliki izazov za Pag, no dogodilo se nešto neočekivano. Pažani su turizam odmah prihvatili, kao i ponašanje i način oblačenja turista. Nisu se čudili polugolim tijelima na plaži Prosika, Janjeće vode i Tri glave. Dapače, mnoge Paškinje i mnogi Pažani su vrlo brzo nakon dolaska prvih turista nabavili kupaće kostime i počeli se kupati, sunčati i jedriti. Paškinje i Pažani su se navečer, zajedno s turistima, zabavljati na hotelskim zabavama. Paškinja Lenka Sabalić je 1931. godine na terasi “Grand hotela” izabrana za Miss Paga i tako je postala kandidatkinja za Miss Kraljevine. U natjecanju za Miss Paga sudjelovale su i mnoge druge mlade Paškinje. Postoje brojne fotografije Paškinja i Pažana na plažama, a posebno su zanimljive fotografije prvog fotografa u Pagu Ivana Nina Stelle. Stella je snimio seriju fotografija na plaži na kojima se vide djevojke i žene u kupaćim kostimima, ali i žene u crnom fuštanu. Snimio je i mladiće iz Paga u kupaćim gaćicama, kao i žene i djecu na plaži Prosika. Paškinje i Pažani su dobro prihvatili turizam koji je donosio zaradu, ali i zabavu. Razvoj turizma u Pagu zaustavio je Drugi svjetski rat. Poslije rata zatvoreni su svi hoteli i restorani, a turizam se u Pagu ponovno počeo razvijati 1968. godine nakon izgradnje hotela “Bellevue”.