Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Baraba: Razmišljamo o uvođenju linija među otocima

05.02.2017. 23:00
Baraba: Razmišljamo o uvođenju linija među otocima


Dovršetak projektne dokumentacije za pretovarne stanice za otpad na otocima Premuda, Ist i Rava te za parkiralište i igralište na Istu, primopredaja obnovljene stare škole u Zapuntelu, sanacija mola na Istu, dovršetak puta kroz središte mjesta u Molatu i puta Vela pjaca na Silbi, unutarnje uređenje zgrade DVD-a u Velom Ižu, manji radovi na komunalnoj infrastrukturi na svim otocima, priprema elaborata za stavljanje u funkciju vojnih objekata na Premudi, Istu i Molatu, prometna povezanost – samo je dio planova Upravnog odjela za razvitak otoka Grada Zadra za 2017. godinu.
Pročelnica odjela prof. Andreja Baraba napominje kako je prioriteta, želja i stvarnih potreba iskazanih u razgovorima s čelnim ljudima mjesnih odbora puno više, ali da je odnos države prema otocima drukčiji, i problemi bi se brže rješavali.
– Jedan od projekata koji će vjerojatno najviše zanimati otočane jest rješavanje problema međuotočne povezanosti. Sa županijskim Upravnim odjelom za more i turizam dogovorili smo zajedničko financiranje izrade studije isplativosti međuotočne povezanosti u obalnom linijskom pomorskom prometu za određeni broj linija i pravaca. Želimo utvrditi interes i koliki bi bio iznos eventualne subvencije iz županijskog ili gradskog proračuna, ovisno o liniji, ako bismo se upustili u raspisivanje koncesija, a prvi korak je upravo izrada studije isplativosti. Primjer za to nam je Primorsko-goranska županija, koja je sličnu studiju već napravila za četiri relacije. Ovisno o rezultatima studije, grad ili županija mogu raspisati natječaj za koncesiju. Ako se, primjerice, raspisuje koncesija za liniju Dugi otok – Iž – Rava, onda bi to bila županijska koncesija jer sudjeluju dvije jedinice lokalne samouprave, ali ako je riječ o liniji Iž – Rava ili Premuda – Silba – Olib, onda takva linija ima lokalni karakter jer ostaje u gradskim administrativnim granicama. Natječaji za održavanje linija se u tom slučaju raspisuju prema utvrđenom interesu, projiciranom broju putnika, troškovima održavanja linije i slično, a sukladno Zakonu o prijevozu u obalnom linijskom pomorskom prometu, objašnjava Baraba i dodaje kako i Zadarska županija želi napraviti korak dalje u prometnoj povezanosti otoka od onoga što pokriva državni brodar.
Među projektima koji su ušli u planove za ovu godinu ističe i neriješen status vojnih objekata na Istu, Premudi i Molatu, problem koji se vuče godinama, a ponovno je aktualiziran za posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović zadarskim otocima. U dogovoru sa Sveučilištem u Zadru, Upravni odjel za otoke naručio je studiju optimizacije i korištenja prostora nekadašnjih vojarni, koja bi trebala pokazati stvarno stanje i status imovinsko-pravnih odnosa, veličinu svih prostora, stupanj oštećenosti i funkcionalnosti zgrada, stanje infrastrukture i predložiti više opcija moguće namjene prostora.
– Kako Sveučilište u Zadru već dugo radi na projektnoj ideji po nazivom Arhipelogos i ima poprilično jasnu ideju kako iskoristiti te prostore, odlučili smo zajedno krenuti u rješavanje tog problema. Nadamo se da ćemo tijekom ove godine s gotovom studijom i prijedlogom korištenja prostora moći krenuti prema ministarstvima državne imovine, znanosti te regionalnog razvoja, i onda korak po korak rješavati imovinsko-pravne odnose, projektnu dokumentacije i pripreme projekata za financiranje, kaže Baraba i podsjeća da će ključnu ulogu u tome odigrati i državna administracija koja, kad je o otocima riječ, nema naročitu viziju i volju pomaknuti postojeće stanje s mrtve točke.
– Da, otoci su izgleda vrlo popularni kada treba nastupiti ili prezentirati neke projekte, dati neka obećanja. Međutim, vidimo da je realnost posve drukčija. Potkraj listopada prošle godine u Bolu na Braču, na Danima turizma, te potkraj studenoga u Malom Lošinju na dodjeli priznanja Hrvatski otočni proizvod, ministrica Gabrijela Žalac najavila je formiranje, odnosno vraćanje Uprave za otoke i to decidirano do kraja 2016. godine! Veliku je podršku tome dao i premijer Andrej Plenković, pa i ministar turizma Gari Cappelli, koji je k tome i sam otočanin. A što se dogodilo do početka veljače? I dalje nemamo upravu, a po pitanju izrade novog Zakona o otocima nema pomaka. U izvješću o stotinu dana ministrice Žalac otoci su spomenuti tek u jednoj rečenici, u kojoj se najavljuje donošenje novog Zakona o otocima. Dakle, za informaciju javnosti, Zakon o otocima bio je i u prošlogodišnjem planu normativnih aktivnosti Vlade RH, te je isto samo prepisano za 2017. godinu. Donošenje jednog zakona, po samoj proceduri koja je propisana, vrlo je sveobuhvatan posao koji traje, a naročito ako je sadržajno kompleksan kao ovaj o otocima jer treba regulirati status jednog većeg dijela Hrvatske koji se nalazi u posebnom položaju i ispraviti sve nedostatke zakona koji je već zastario. I, naravno, sve skupa uskladiti s EU regulativom i s trendovima koji se događaju unutar Europske unije po pitanju otoka i njihova statusa. To je zahtjevan i sveobuhvatan posao, a gotovo nije ni započeo.