U Preku mlada pred udaju cijelo selo zove “na kafu”

Kava, popularni napitak koji je osvojio svijet, posebice Nizozemce i Fince, koji ju najviše konzumiraju, bila je u fokusu predavanja „Acta Iadertina cafearia ili znanost o kavi”, održanog u ponedjeljak u Sveučilišnoj knjižnici u Novom kampusu u sklopu manifestacije Zadar čita 2016 Sveučilišta u Zadru. Studenti Lucija Grabovac (2. godina preddiplomskog studija, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti), Matija Zdunić (1. godina diplomskog studija, Odjel za sociologiju i Odjel za etnologiju i antropologiju) i Marko Brkljačić (1. godina diplomskog studija, Odjel za povijest i Odjel za etnologiju i antropologiju) pod vodstvom Jelene Rušev Mogilevskij, dipl. knjižničarke, približili su okupljenima kavu, od početaka njene konzumacije do danas, s posebnim naglaskom na otočne običaje vezane za taj planetarno popularni napitak.
Žitna i “prava” kava
– Počeci konzumiranja kave vezani su za Etiopiju, gdje se u 6. stoljeću kava počela kultivirati. U 13. stoljeću počinje praksa prženja zrnaca kave, u 15. stoljeću ta se zrnca počinju mljeti, a prve kavane startaju s radom u Istanbulu. Otvaraju se kavane, a koliko je novi napitak postao popularan svjedoči i činjenica da su religijske vođe nastojali čak i zabraniti kavu jer im se nije sviđalo što se ljudi okupljaju u kavanama, umjesto u džamijama. No, nije im pošlo za rukom, informirao je prisutne prvi govornik Matija Zdunić.
Marko Brkljačić je svoje predavanje posvetio žitnoj kavi, napitku od žita, tj. ječma, koji je i još uvijek jako popularan na otocima, uključujući i Preko, gdje je student snimio kratki film na tu temu. 
U nastojanju da približi svim zainteresiranima proces pravljenja žitne kave, snimio je ujnu kako demonstrira proces pripreme popularne žitne. Saznali smo tako da nekada nije bilo „prave” kave, da se pila samo žitna, a „prava” čuvala za liječnika i svećenika, koji su uvijek dobijali ono najbolje što je neka kuća imala. Ujna je pokazala i kako se nekada peklo zrno žitne kave na vatri u za to posebno napravljenoj posudi, kako se pripremala ta vrsta kave i s čime se pila. Pričala je i o običaju da mlada pred udaju počasti cijelo selo kavom (ne žitnom već pravom ili barem pomiješanom), kakve su se tom prilikom koristile šalice, kakvi „tavajolići”, koliko je zapravo kava i kultura ispijanja kave bila značajna za nekadašnje otočane.
Najviše kave piju Nizozemci i Finci
Lucija je pričala o ekonomsko-turističkom aspektu konzumiranja kave, zadržavši se prije svega na brojkama iz kojih je vidljivo da je potražnja za kavom sve veća i veća.
– Najveći svjetski proizvođač kave je Brazil, zemlja na koju otpada 35,28 posto proizvedene svjetske kave. Godišnje se u svijetu proizvede 9,5 milijuna tona kave. U konzumaciji prednjače Nizozemci i Finci, izdvojila je Grabovac te okupljene informirala, između ostalog, i o načinima ispijanja kave, u ovisnosti od zemlje do zemlje.
Druženje s kavom je uključivalo i recitiranje prigodnih pjesama o kavi, a formalni dio večeri, prije zajedničke „ćakule” uz kavu, zaokružila je upečatljivo, lepršavom koreografijom zadarska trbušna plesačica Mirjam Mimi Dadić, instruktorica orijentalnih plesova i voditeljica plesne udruge Nimeta.