Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Doseljavanje je odgodilo hrvatski “demografski slom”

05.04.2017. 22:00
Doseljavanje je odgodilo hrvatski “demografski slom”


“Vanjska migracija stanovništva Hrvatske u 20. stoljeću: demografske posljedice negativne bilance” naziv je stručnog predavanja koje je u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru održao prof.dr.sc. Ivo Nejašmić povodom godišnje skupštine Hrvatskog geografskog društva – Zadar.
Nakon što je od zadarskih kolega primio nagradu za razvoj znanosti u Hrvatskoj, Nejašmić je iznio statističke podatke prema kojima je tijekom 20. stoljeća s prostora današnje Republike Hrvatske iselilo oko 2,3 milijuna osoba, te da je doseljavanje nadomjestilo nešto manje od polovine ukupnog iseljenog kontingenta.
– Prema relevantnim demografsko-statističkim pokazateljima stanovništvo Hrvatske obilježavaju smanjujući fertilitet, negativni prirodni prirast emigracijska depopulacija, ukupna depopulacija i starenje stanovništva. Na takvu populacijsku sliku utjecale su prilike tijekom 20. stoljeća – razdoblja bremenitog društvenim, političkim, vojnim i gospodarskim zbivanjima i prijelomnim promjenama, kazao je Nejašmić dodajući kako je selilački „bilančni manjak” odnio trećinu prosječnog broja stanovnika ili nešto više od polovine priraštaja. Nejašmić je iseljavanje iz Hrvatske podijelio u tri etape – od 1900. do 1948. kad je iselilo 26,7 posto prosječnog broja stanovništva ili oko 19.600, zatim od 1948. do 1991. kad je iselilo 20,1 posto ili oko 20.000 godišnje te od 1991. do 2001. kad je iselilo 11,5 posto ili godišnje prosječno 50.000 stanovnika. Dodao je kako su ukupni populacijski gubici Hrvatske u promatranom razdoblju oko 1,89 milijuna osoba, a osim negativne bilance vanjske migracije na koju otpada 63,3% u ukupnom broju zastupljeni su i ratni gubici s 32,7% i epidemije s 4,0%.
– Da nije bilo vanjske migracije, Hrvatska bi 2001. godine imala najmanje 6,22 milijuna stanovnika ili 40,1% više od popisanog broja. Neprekidno i jako iseljavanje, a posebice mladih dobnih skupina, jedan je od glavnih čimbenika zbog kojeg se Hrvatska našla među zemljama s najstarijom populacijom, a to će utjecati na daljnje pogoršanje – starenje stanovništva i smanjenje broja stanovnika, istaknuo je Nejašmić osvrćući se i na doseljavanje na hrvatski teritorij koje je, kako je kazao, bilo najintenzivnije tijekom ratnih zbivanja, a u promatranom razdoblju na područje Hrvatske doselilo se ukupno 1.100 stanovnika, mahom pripadnici naroda iz drugih dijelova zajedničkih država.
– Da nije bilo doseljavanja, Hrvatska bi imala još stariju populaciju. Zapravo, doseljavanje je odgodilo hrvatski “demografski slom”, pomaklo ga s početka na kraj 20. stoljeća. Tome svjedoči i prirodna depopulacija koja za razdoblje od 1991. do 2001. godine iznosi 48.400 osoba. Očigledno je depopulacija Hrvatske došla u posljednju fazu tog procesa, odnosno fazu izumiranja stanovništva. Da je to tako, pokazuju i relevantne projekcije prema kojima će se broj stanovnika Hrvatske smanjiti do 2031. godine za 17,1 posto, odnosno za 25,5 posto do 2050., kazao je Nejašmić zaključujući kako se nastavlja začarani krug iseljavanja.
Nije se osvrtao na pojedina područja u Hrvatskoj, a niti najnovije podatke o iseljavanju po županijama.
Kao i prethodnih godina, i na ovogodišnjoj skupštini HGD-a Zadar uručena je Godišnja nagrada Federik Bartolačić Grisogono u tri kategorije. Za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini 2015./2016. nagrade su dobili najuspješniji studenti Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i to: Filip Krišto i Josip Mikinac, studenti druge godine za izniman uspjeh na prvoj godini studija geografije; Josip Gjergja, za izniman uspjeh na drugoj godini studija; Filip Ergotić za izniman uspjeh na trećoj godini preddiplomskog studija primijenjene geografije, te Fran Domazetović, Nediljko Ralica i Josip Šetka za iznimne uspjehe na prvoj godini preddiplomskog studija primijenjene geografije. Za promicanje geografske struke i znanosti nagrada je uručena profesorici Ivani Maruna koja radi u Osnovnoj školi Lovinac, a nagradu za znanost primio je prof. dr. sc. Ivo Nejašmić.