Od nekadašnjih 69 hrvatskih prezimena ostalo ih je još 38

U sklopu projekta “Molise: kultura, gastronomija, teritorij” jučer je na Sveučilištu u Zadru održano prigodno predavanje. Antonnio Sammartino, predstavnik moliško-hrvatske zajednice iz Mundimitra,  govorio je na temu Hrvati u Moliseu: pet stoljeća povijesti.
U svojem izlaganju se ukratko osvrnuo na povijest i jezik moliških Hrvata. Sammartino je kao ključna pitanja postavio kada, zašto i odakle, te naveo dva ključna datuma, 1456. i potres u Moliseuu kojem je bilo 40.000 žrtava. Druga važna godina je 1463. i tursko osvajanje Bosne.
– Migracije su obilježile 15. i 16. stoljeće, išlo se na sve strane, a jedan dio je otišao preko mora, na drugu stranu Jadrana. Kad je riječ o dokumentima, imamo natpis na crkvi Palata koji nam svjedoči kako su je je 1531. osnovali ljudi iz Dalmacije, dakle već ih je bilo toliko da su mogli sagraditi crkvu.
Kroz vrijeme nalazimo Hrvate na više mjesta, a danas se nalaze na tri mjesta, u kojima se još govori hrvatski, istaknuto je Sammartino.
Kad je riječ o molisanskim prezimenima u Dalmaciji, jedno prezime je iz Zadra, a uglavnom ih se locira na područje između rijeka Cetine i Neretve.
– Kad je riječ o jeziku, slažu se forme lingvističke s onomastičkim. Nalazimo prisutnost 69 hrvatskih prezimena, no dosta ih se izgubilo, tako da je ostalo 38 u sva tri mjesta. Podatke nalazimo u župnim i samostanskim knjigama., istaknuo je Sammartino navodeći kako su se prezimena mijenjala zbog homofonije, prijevoda ili transliteracija.
Docentice Ivana Škevin s Odjela za talijanistiku i Lucija Šimičić s Odjela za lingvistiku održale su predavanje Sociolingvistički aspekti hrvatsko-moližanskog.