Središnji kulturno-umjetnički događaj otoka Pašmana

U subotu je u izložbenim prostorijama Mjesnog odbora Banj svečano otvorena izložba slikarskih radova nastalih na 4. Međunarodnoj likovnoj koloniji koja se održava u ovom najmanjem mjestu na otoku Pašmanu. Izložbu je otvorio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, ovogodišnji selektor Međunarodne likovne kolonije Banj 2013.
Svoje radove izložili su likovni umjetnici iz Gradišća, odnosno slikari hrvatskog podrijetla iz Mađarske i Austrije: Miho Gludovac iz Koljnofa, Janoš Völgyi iz Vedešina, Eszter Sàrkics iz Budimpešte, György Benkovits iz Senandrija (Mađarska), te Erich Novoszel iz Beča (Austrija). Među njima je i poznati mađarski grafičar Miklós Sàndor. Svi su slikari bili ugošćeni u poznatom banjskom restoranu Dolac u vlasništvu Mate Penjalova.
Dvadesetak vrijednih radova
Riječ je mahom o poznatim akvarelistima, grafičarima i slikarima koji rade u tehnici ulja, sudionicima mnogih likovnih kolonija, autorima više samostalnih i skupnih izložbi slika, poznatih i hrvatskoj likovnoj publici.
Dvadesetak radova u tehnici ulja i akvarela na temu mjesta Banj, nastalih tijekom jednotjednog rada likovne kolonije, bit će donirano za obnovu i restauraciju Crkve sv. Kuzme i Damjana u Banju.
Banj je pitomo naselje uzornih maslinara, vinogradara i ribara, nastalo oko crkve sv. Kuzme i Damjana iz 1356.g. S okolnih brda pruža se prekrasan pogled na pašmanski kanal. Prvi spomen mjesta Banj datira iz 1265.g. u obliku Bagni. Tako se zvao i otok “Insula Bagni”. Pod tim imenom otok se naziva 1290. i 1333.g. Samo ime naselja potječe od rimske riječi Balnea što znači kupelj (terme). Pronađeni rimski novci svjedoče da je Banj bio naseljen u antičko doba i da su u njemu rimljani imali svoje kupelji. Banj isprepliće duh starog i novog vremena – suhoziđe, moderne ograde i okućnice, stare kamene kuće i moderna zdanja.
Sve su to bile i teme slikara ovogodišnje 4. Međunarodne likovne kolonije, pa su se na slikama našli motivi banjskih crkvica i lučica, brodice, banjske trešnje, suhoziđe, otočka brda, pašmanski kanal, brnistra i masline.
Najmanje pašmansko mjesto
Za napomenuti je da je do sada na Međunarodnoj likovnoj koloniji sudjelovalo više od pedesetak likovnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Nizozemske, Češke, Bugarske, Slovačke i Poljske. Banjska likovna kolonija je postala zapažena ne samo po svojoj međunarodnoj otvorenosti, već i iz razloga što se odvija u najmanjem mjestu na otoku Pašmanu, u Banju gdje je ova manifestacija postalo središnjim umjetničko – kulturnim događajem. Zahvaljujući maru nekolicine entuzijasta, osoba koje dalekovidno osjećaju što znači ovakav jedan događaj za mjesto inače prepušteno zaboravu i depopulaciji, Međunarodna likovna kolonija uz sve popratne manifestacije odvija se bez potpore van onoga što ulaže Zadarska županija, a što je nedovoljno za manifestaciju koja već sutra treba očekivati svoju reprezentativnu monografiju, čime bi Banj bio označen kao posebno mjesto na kulturološkoj karti Hrvatske.
Uz pokroviteljstvo Zadarske županije, organizaciju Međunarodne likovne kolonije Banj potpisuju Mjesni odbor Banj (Jagoda Blagdanić), Crkveni odbor Banj (Anita Kovačić) i ŠRD Škrpina (Duško Kraljev), bez kojih bi ova manifestacija bila nezamisliva, dok je u ovogodišnja događanja velik trud uložio i književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, selektor Međunarodne likovne kolonije, kao i Udruga 3000 godina Za dar iz Zadra kao supokrovitelj banjske likovne manifestacije. Na kraju valja istaknuti kako će i ove godine, kao i za ranijih susreta, sredstva prikupljena od prodaje slika Međunarodne likovne kolonije Banj, biti donirana za obnovu i restauraciju Crkve sv. Kuzme i Damjana u Banju.