Lance preplavile lubenice uvezene iz Grčke

Slika korisnika valentinam
DOMAĆI ČATRUNI GNJIJU PO KOTARIMA
Uvjeren sam da bi naši ljudi dali koju kunu više za naše voće i povrće, ali nemaju ga gdje kupiti jer je sve preplavila uvozna roba. Neka trgovci na police stave uvoznu i domaću robu pa da kupac može birati. Ovako je prisiljen da kupi samo ono što mu se nudi, kaže Mićo Birkić
Marijan TOMAC
PANE IZ PODGRADINE - Zbog prodaje svake godine smanjujem površine pod lubenicom

Ne nazire se kraj mukama naših poljoprivrednika s prodajom svojih proizvoda. Kako i bi kad je u prvih četiri mjeseca ove godine u Hrvatsku uvezeno poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 620 milijuna Eura. To je više za 38 milijuna nego u istom razdoblju prošle godine.

Proizvođači tvrde da je najveći uvoznik svježeg voća i povrća Konzum iz sastava posrnulog Agrokora. To je sasvim u redu. Država ga spašava, a on uništava hrvatskog seljaka. Kud ćeš bolje. Ministar Tolušić opravdava Konzum riječima: "Treba vidjeti koliko tek uvoze strani trgovački lanci." Ako je od Ministra previše je...

Akcijske cijene na štetu domaćeg seljaka

Prije nekog vremena breskva i nektarina, a sada lubenica nikako da pronađu put do kupca. Prispjela lubenica diljem Ravnih kotara. Najviše je ima za berbu u Raštanama, Sikovu, Poljicima, a za desetak dana u Vranskom polju.

Cijena iz dana u dan pada.

Prije tjedan dana otkupljivači su plaćali dvije kune, a sada je pala na 1,20 kuna.

-Bojimo se da će biti i niža, pa se pitamo za koga proizvodimo kad ne možemo pokriti niti troškove. Tržište je puno lubenica iz Grčke i naša če se prodavati kada ova nestane. Nitko nije lud da baca što je platio, već ne kupuju domaće.

Kada će krenuti s otkupom domaće početi će akcije po trgovačkim lancima. Akcije idu na našu štetu. Trgovci akcijske cijene određuju tako da nam spuste otkupnu cijenu. Ništa ne ide na njihov trošak, žale se ljuti proizvođači koji sve više razmišljaju da se okanu poljoprivrede i zemlje.

Spas u svaštarenju i vlastitom štandu

Ovogodišnja kakvoća lubenica je iznimna što se je uvjerila naša ekipa vižitajući usjeve od Baštice do Raštana.

Pane iz Podgradine na području Baštice prije nekoliko godina proizvodio je lubenicu na površinu većoj od pet hektara. Iz godine u godinu smanjivao je proizvodnju i ove godine ima tek hektar lubenica. Počeo je brati prije nekoliko dana, ali ne redom, već one koje su dozorile. I on kao i drugi poljoprivrednici muku muči s prodajom. Snalazi se na razne načine. Ovih dana je otvorio štand na Boriku gdje mu prodaje kćer, ne samo lubenice već ostalo voće i povrće. Nekada je Pane uzgajao tijekom ljeta samo lubenicu i dinju, a zimi kupusnjače. Danas svaštari kao većina ravnokotarskih seljaka. Treba imati paletu proizvoda ne samo za štand, već i za otkup. Ukoliko jedna kultura se slabo prodaje druga će te donekle izvući, ali sve je to jadno pojašnjava Pane koji osim s prodajom i cijenama muči muku s radnom snagom. Ne možeš naći radnika ma koliko da ga platiš. Prisiljen sam otići potražiti radnu snagu u Slavoniju ili negdje drugdje, ali se bojim da neću nikoga naći. Morati ću smanjiti proizvodnju na onoliko koliko mogu raditi u krugu obitelji, a obitelj iz dana u dan postaje sve manja. Djeca odrastaju i kreću svojim putem pa ćemo ostati samo supruga i ja žali se Pane.

Uvoznu robu na pijaci prodaju kao domaću

Slijedeće odredište su Raštane Gornje. Preciznije zaseok Lužine mjesto vrijednih povrćara. Lubenica se bere od prvih sunčanih zraka. Treba uraditi sve prije žege, jer nije lako bokune od 10 i više kilograma dizati s tla i bacati u prikolicu. Ovogodišnja lubenica je izuzetne kakvoće. Nije tijekom vegetacije bilo klimatskih stresova pa se je ravnomjerno razvijala. Doduše prinosi su nešto manji od prosječnih, ali gotovo da nema lubenice manje od osam kilograma govori proizvođačica iz Raštana koja za dva tri dana će završiti s berbom. Po završetku berbe sve treba odvesti na otkupnu stanicu, vratiti se kući i nastaviti s drugim poljoprivrednim radovima.

Mićo Birkić s obitelji jutros je ubrao punu prikolicu lubenica i odvezao na otkup. Do 11 sati izvadio je nekoliko gajbi peršina i sada se sa suprugom pod nadstrešnicom sprema ga za prodaju. Mićo je jedan od značajnijih proizvođača povrća u Lužinama. On kao i većina poljoprivrednika ima problem s prodajom. Žali se na uvoz koji je preplavio ne samo trgovačke lance, već se uvozna roba prodaje na tržnicama pod domaću.

- Ukoliko se ništa ne promjeni morati ću napraviti zaokret u životu. Sve ću ovo napustiti i okrenuti se nekom drugom poslu. Proizvoditi, raditi i ne zaraditi gdje to ima. Govore nam da je uvozna roba jeftinija. S obzirom na troškove naša zbilja ne može biti jeftinija. Uvjeren sam da bi naši ljudi dali koju kunu više za naše voće i povrće, ali nemaju ga gdje kupiti jer je sve preplavila uvozna roba. Neka trgovci na police stave uvoznu i domaću robu pa da kupac može birati. Ovako je prisiljen da kupi samo ono što mu se nudi govori Mićo.

Kapula iz varoša Jurjevića

Kad smo u Raštanama treba produžiti i do Tinja u Jurjevića varoš. Kako su tinjska polja u Bari lubenica će prispjeti za berbu za desetak dana. Što će tada biti s cijenom i otkupom nitko ne zna.

- Bojimo se da će cijena biti manja od kune za kilogram kao što je bila lani skeptični su tinjski seljaci.

Berba lubenica nije počela, ali nizu poljoprivrednici Tinja bez posla. Treba svakodnevno navodnjavati, a prispjela je za vađenje mrkva i peršin. Kapula po kojoj je Tinj postao prepoznatljiv također se vadi i sprema što za prodaju što za dane kada će cijene biti bolje.

Polako će podne i krećemo prema Zadru. Na žalost sve više na ravnokotarskim poljima raste smilje ili je u ledini. Bojim se da će biti i više.

Prisiljeni na šverc

- Ukoliko nešto zaradim urediti ću staru kuću i napraviti bazen. Moj pobro Marko je to uradio prije dvije godine. Eno ga kuća mu puna turista. Svaki dan u avliju pusti nekoliko pulastara koje je kupio, a turisti baš se zažele domaćih na gradele ili ispod peke. Ono malo voća i povrća u vrtliću služi mu kao finta za ono što kupi na pijaci, a stiglo je iz uvoza i proda turistima. Znamo i mi švercati pojašnjava ravnokotarski seljak u najboljim godinama.

Štandovi kao gljive

Da je spas u vlastitoj prodaji sve veći je broj štandova uz cestu i pred kućama. Na obilaznici Bili brig štandovi s lubenicama niknuli su kao gljive nakon kiše. Dobro je ukoliko prodaju vlastite lubenice s ravnokotarskih polja.

Muha u điru

Ovih dana pitaju brojni maslinari kada početi zaštitu maslina protiv štetnika maslinove muhe. Pravi trenutak je kada se na žutim pločama koje treba postaviti u maslinik uhvate dvije muhe tjedno. Za prskanje rabiti pripravke aktivne tvari Dimetoat.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)