Zadar pod najezdom galebova

Slika korisnika valentinam
Narušen san
Galebovi nemaju prirodnog neprijatelja pa se stoga prekomjerno povećava njihova populacija, a posebno im pogoduju velike količine hrane koje nalaze posvuda. Ponekad se ne ustručavaju niti oteti hranu iz ruke prolaznika, pojašnjava ornitolog Ivica Lolić
Zvonko KUCELIN
Kako ostvariti ugodan suživot?

Graktanje galebova koje je do prije godinu, dvije narušavalo miran san samo dijelu Zadrana, ove je godine problem na koji se žale stanovnici gotovo svih dijelova grada. Ove ptice, koje se u pravilu gnijezde na tlu nenaseljenih otoka, posljednjih godina savijaju gnijezda i u gradskim četvrtima, najčešće na ravnim krovovima zgrada. Kako ih se riješiti pitanje je koje muči i većinu zadarskih ugostitelja na Poluotoku, doznajemo od Stipe Kneževića, predsjednika Obrtničke komore Zadarske županije, ali i zaposlenike u zadarskoj Općoj bolnici gdje su se, također, galebovi odnedavno počeli gnijezditi.

"Okupirali" i bolnicu

Galebove na terase ugostiteljskih objekata, jednako kao i u krug bolnice, privlači miris hrane, no netko nakon njihovih "posjeta" treba čistiti obiman izmet koji ostavljaju. U gradskim četvrtima gdje se hrane na kontejnerima ili iz smeća koje neodgovorni građani nerijetko ostavljaju uz njih, osim na buku koju stvaraju graktanjem, građani se žale i na šarene "pečate" koje im ostavljaju po automobilima. 

Splitski orintolog Ivica Lolić, predsjednik Orintološkog društva Brgljez kamenjar godinama proučava galeba klaukavca, Larus michahellis, a u posljednje vrijeme, kaže, obraća mu se dosta Zadrana s upitima kako se riješiti ovih letećih lutalica koji baš i nisu probirljivi što se prehrane tiče.

- Gnijezde se i na našim najudaljenijim otocima, Jabuci i Palagruži, odlazeći po hranu do talijanskog i hrvatskog kopna. U stanju su progutati žive zmije i guštere, a riba im čini tek desetinu jelovnika. Nadomak Zadru gnjezdi se na brojnim nenastanjenim otocima šireg područja, a redovite su je gnjezdarice na sredini Velebitskog kanala, području  Veli i Malog ražanca, gdje je posljednjih godina populacija galebova porasla, kaže Lolić, dodajući kako problem s gniježdenjem galebova na krovištima zgrada imaju uz Zadrane i Splićani.

Po tri jaja godišnje

- Galebovi nemaju prirodnog neprijatelja pa se stoga prekomjerno povećava njihova populacija, a posebno im pogoduju velike količine hrane koje nalaze posvuda. Rado će ući u kontejnere i razbiti vreće smeća oko kontejnera ili na mjestima gdje ih ljudi odlažu. Ponekad se ne ustručavaju niti oteti hranu iz ruke prolaznika. Za očekivati je da će se ubuduće populacija galeba klaukavca još povećati te da će biti još brojnije prisutan, kaže Lolić dodajući kako bi najezdu galebova moglo spriječiti odgovornije ponašanje ljudi - zatvaranje  kontejnera za smeće, ali i hranjenje ovih ptica po ulici. Ističe kako bi još učinkovitije bilo da se za vrijeme gniježđenja galebova položena jaja zamjene umjetnima i tako smanji brojnost izleženih mladunaca. No takav projekt, kaže, trebaju odobriti resorna ministarstva.

- Mladi galebovi napuštaju gnjezda i postaju samostalni negdje polovinom lipnja, a onda ni odrasle ptice nemaju više nemaju potrebu biti na području kolonije, odnosno gnjezda. Upravo u tom periodu, odnosno lipnju i srpnju, su galebovi brojno prisutni u urbanim sredinama gdje puno lakše dolaze do razne hrane, kaže Lolić. Ističe kako se ove ptice čiji životni vijek traje i do 30 godina, u dobi do godine dana imaju sivu boju, one do četiri godine su šarene, a bijelu, prepoznatljivu boju perja, dobivaju nakon navršene četiri godine starosti. Tada postaju i spolno zreli, a legu prosječno po tri jaja godišnje. 

- Na brojnim otocima bila je tradicija skupljanja galebovih jaja po gnjezdima koja su se potom konzumirala. Danas to više niko ne radi pa i to pozitivno djeluje na povećanje populacije, kaže Lolić koji u istraživanju života galebova surađuje s kolegama iz svih krajeva svijeta.

- Životni vijek, navike i migracije galebova istražujemo putem prstenovanja te označivanjem markerima mladih galebova prije poljetanja na njihovim kolonijama. Orintolozi diljem svijeta ih bilježe i šalju povratne informacije zavodu za ornitologiju HAZUna temelju kojih onda stvaramo kompletnu sliku, ističe Lolić.

Na Smiljevcu Đuro, u bolnici Božo, na sudu Jere

Galebovi su se u gradskim četvrtima Zadra toliko udomaćili da su pojedini postali poput kućnih ljubimaca. Na predjelu Smiljevca djeca su pripitomila mladog galeba kojeg su nazvali Đuro. Po prozorima bolničkih odjela hranu "žica" Božo, a na vrata jednog restorana već nekoliko godina kuca, sve dok ne dobije obrok, Jere. On je mezimac i zaposlenika zadarskog suda koji se nalazi u blizini na čije prozore također svakodnevno slijeće u potrazi za zalogajem kojeg i dobiva.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno