Nazor: Treba proučiti onaj dio hrvatske povijesti koji je donedavno selektivno obrađivan

Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi, tema je o kojoj izlažu povjesničari na V. Kongresu hrvatskih povjesničara. U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jučer je otvoren kongres na kojem se okupilo 264 izlagača, uz zainteresirane slušatelje, tako da je dvorana bila premala da primi sve. Točno 60 godina nakon početka održavanja nastave povijesti u Zadru počeo je najveći skup povjesničara. Okupljene je pozdravio dr. sc. Ante Bralić, pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
– Kad smo prije dvije godine prihvatili suorganizaciju kongresa, bili smo počašćeni znajući da je to najveća manifestacija u našoj struci, što potvrđuje brojka od 264 izlagača. Slobodno možemo kazati da je ovo festival povijesti. Ova tema je izašla u prvi plan zbog sukoba i nemira na europskom tlu. Naime, Europa je izašla iz mira u kojem je živjela od 1945. do početka ’90-ih godina prošlog stoljeća, kad se odvijaju ratna zbivanja na njenom jugoistoku. Također, u novije vrijeme europski kontinent je pogodio emigrantski val. Hrvatski narod preživio je i gore stvari. Kako se hrvatsko društvo nosilo s krizama u povijesti, dat će odgovor ovaj skup, istaknuo je Bralić.
Jedan od suorganizatora kongresa je Društvo za hrvatsku povjesnicu, u čije ime je okupljene pozdravila potpredsjednica društva dr. sc. Suzana Leček. Napomenula je kako kongres počinje pregledom onoga što je urađeno dosad, te se nastavlja s onim gdje se sada nalazi.
– Uz to što imamo pregled onoga što smo napravili i aktualnoga stanja, kongres je mjesto gdje se stvara budućnost. Nadam se da će se izroditi nekakav novi projekt. Želim da uživate u radu, druženju i boravku u Zadru, poručila je Leček.
Predstojnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu dr. Marko Rimac kazao je kako je zadovoljstvo vidjeti toliki broj povjesničara na jednom mjestu, te također toliki broj tema.
Kongres povjesničara se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a okupljenima se obratio njezin izaslanik dr. sc. Ante Nazor.
– Krize i sukobi obilježili su hrvatsku povijest, sjetimo se solidarnosti u Domovinskom ratu. Hrvatska povijest je takva kakva je, ne treba je uljepšavati, treba je upoznavati, naglasio je Nazor, koji je naveo važnost proučavanja onog dijela povijesti koji je donedavno selektivno obrađivan te je naglasio kako imamo obavezu hrvatsku povijest prikazati cjelovito.
Uime domaćina kongres je pozdravio dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru kazavši kako jezgre proučavanja hrvatske povijesti čine jedno društvo, koje je izuzetno važno za Hrvatsku. Podsjetio je kako Sveučilište u Zadru baštini tradiciju najstarijeg sveučilišta na europskom tlu iz 1296. godine.
– Mi ne baštinimo tu ustanovu kao pravni sljednik, već Filozofskog fakulteta koji je djelovao prvo pod Sveučilištem u Zagrebu, a potom u okviru Sveučilišta u Splitu. Ovo Sveučilište pokušava razvijati različita područja znanosti, prvenstveno humanističke. Povijesne znanosti su one s kojima se stalno ponosimo, zadarski povjesničari su doprinijeli razvoju hrvatske historiografije. Nadam se da će na kongresu biti kritičkog promišljanja, istaknuo je Faričić upozorivši na važnost povijesti u kurikularnoj reformi, kakva god ona bila.