Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

CT i magnetska rezonanca samo uz opravdani razlog

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

05.11.2012. 23:00
CT i magnetska rezonanca samo uz opravdani razlog


Ove skupe i tražene pretrage čeka se mjesecima pa se želi provjeriti koliko su zapravo opravdane liječničke uputnice budući da samo u 10 posto slučajeva snimanje CT ili MR uređajem utječe na daljnje liječenje


U zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Dubrava danas kreće pilot-projekt “Upitnik za CT mozga i MR kralježnice”, kojim bi Ministarstvo zdravlja i HZZO trebali ustanoviti najčešće razloge i opravdanost slanja pacijenata na ove dvije skupe i vrlo tražene pretrage. Kompjutorska tomografija (CT) i magnetska rezonanca (MR) u samom su vrhu medicinskih postupaka na koje se čeka mjesecima, a ispitivanja su pokazala da samo u 10 posto slučajeva snimanje CT ili MR uređajem utječe na daljnje liječenje.
Upitnici prije pregleda
Broj pregleda CT-om u Hrvatskoj se prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u posljednje četiri godine gotovo udvostručio, odnosno sa sedamdesetak tisuća povećan je na više od 120.000 godišnje, ne računajući preglede u privatnim poliklinikama. Situacija s magnetskom rezonancom nije mnogo drukčija.
Da bi se ustanovilo koliko je među uputnicama za CT i MR bilo nepotrebnih, odnosno jesu li svi pacijenti koje su liječnici uputili na ove pretrage imali punu indikaciju da ih se tako pregleda, uvedena su nova pravila pri upućivanju na preglede. Liječnik koji ambulantnog pacijenta upućuje na nehitan CT mozga i MR kralježnice morat će ispuniti poseban upitnik, i više neće moći poslati pacijenta na snimanje prije nego kliničkim pitanjem jasno obrazloži zašto ga šalje na tu pretragu.
U upitniku izrađenom u Ministarstvu zdravlja od liječnika se traži odgovor na konkretno kliničko pitanje, primjerice ima li pacijent degenerativnih promjena na kralježnici i u kojem opsegu ili ima li atrofije mozga. Klinička pitanja oblikovali su radiolozi iz cijele Hrvatske subspecijalizirani za neuroradiološke pretrage. Osim tih pitanja, upitnici sadrže i druge elemente, primjerice, popis priloženih nalaza koji će radiologu olakšati tumačenje rezultata snimanja, te anamnestički upitnik kojega ispunjava pacijent.
Odgovornost specijalista
Za “štancanje” uputnica za nepotrebne preglede odgovornost će napokon, osim obiteljskih liječnika, početi snositi i bolnički specijalisti. Upravo su liječnici u bolnicama, žale se već godinama njihovi kolege u ambulantama opće medicine, oni koji pacijentu preporuče hrpu pretraga, a kasnije ni za što ne odgovaraju. Prema izmjenama Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji bi trebao stupiti na snagu do kraja mjeseca, uvode se nove uputnice za bolničke pretrage, na kojima će se posebno upisivati šifra specijalista koji je predložio određenu dijagnostičku pretragu, specijalistički pregled ili medicinski postupak. Na taj će se način, kažu u HZZO-u, bolje pratiti rad doktora primarne zdravstvene zaštite, odnosno doktora specijalista koji predlažu odgovarajuću specijalističko-konzilijarnu obradu pacijenta. Nova će uputnica omogućiti informatičko praćenje troškova specijalističkih pregleda i dijagnostičkih pretraga koje su predložili specijalisti u odnosu na one koje je zatražio sam obiteljski liječnik, pa će se napokon vidjeti je li se broj bolničkih pregleda i pretraga u godinu dana opravdano povećao za 2,4 milijuna, te je u 2011. godini premašio 40 milijuna pregleda godišnje.


Bolja komunikacija među specijalistima




Temeljni cilj projekta je, kažu u Ministarstvu zdravlja, poboljšati komunikaciju između liječnika koji naručuje pretragu i liječnika koji je obavlja, jer su istraživanja pokazala da je ta komunikacija uglavnom svedena na uputnicu. Uputnica, međutim, primarno ima ulogu čeka, a ne razmjene kliničkih podataka.
Tijekom pilot-projekta istražit će se i razlozi zbog kojih liječnik šalje pacijenta na pojedinu pretragu kako bi se otkrilo u kojim se skupinama dijagnoza naručivalo najviše pretraga koje nisu utjecale na liječenje pacijenta, pa se bez njih možda i moglo.