Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Kuvač Levačić: Jedina je moja funkcija služenje mladim ljudima

05.12.2010. 23:00
Kuvač Levačić: Jedina je moja funkcija služenje mladim ljudima


O profesorima hrvatskog jezika na svim razinama, od osnovnoškolske do visokoškolske, ovisi hoće li sutra itko čitati ili, bolje rečeno, hoće li itko znati za naš jezik i književnost. Tako vidim svoju funkciju: zvala se ona predstojništvo odsjeka ili bilo kako drukčije. Jedina je moja funkcija služenje tim mladim ljudima, učenje za njih, s njima i od njih
Redu docenata Sveučilišta u Zadru pridružila se i doc. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić, profesorica na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Uz sticanje novog znanstveno-nastavnog zvanja docenta izabrana je i na mjesto predstojnice Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Nova je to stepenica u karijeri profesorice Kuvač-Levačić koja je doktorirala na Sveučilištu u Zadru 2007. godine disertacijom “Mitski jezik u hrvatskoj fantastičnoj prozi”. Time je stekla akademski stupanj doktora humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana teorija i povijest književnosti. Povodom njezinog preuzimanja funkcije predstojnice Odsjeka za hrvatski jezik i književnost razgovarali smo s profesoricom Kuvač-Levačić kako bi nam otkrila kako je zadovoljna novim mjestom, kako je do sada funkcionirao Odsjek i kakvi su njezini planovi za njega.
Izazov
Jeste li zadovoljni ovom novom stepenicom u vašem radu i napredovanju u karijeri sveučilišne profesorice?
– Najveće zadovoljstvo u ovom poslu pričinja mi znanstveni i nastavni rad, dok istražujem nekoga pisca ili pojavu u hrvatskoj književnosti, kao i prenošenje toga znanja novim generacijama studenata. Pokušavam im prenijeti spoznaju da proučavanjem jezika i književnosti istraživački ulaze u samu bit čovjeka, one priče o sudbini čovjekovoj koju bez kraja i prekida pričaju ljudi ljudima, kako je jednom zapisao Ivo Andrić. I da će u toj potrazi i sami možda pronaći poneki odgovor ili barem smjernicu za neka svoja najdublja, iskonska pitanja. Stoga bi obrazovanje stručnjaka za jezik i književnost trebalo biti pravi izazov za nas, njihove profesore. Ovo što danas mi prenosimo njima, oni će prenositi budućim generacijama. Naš je zadatak učiniti ih stručno i moralno kompetentnima za izazove globalizacije u kojoj se utapaju male kulture i književnosti i u kojoj nestaju jezici malih zajednica kakva je naša. O profesorima hrvatskog jezika na svim razinama, od osnovnoškolske do visokoškolske, ovisi hoće li sutra itko čitati ili, bolje rečeno, hoće li itko znati za naš jezik i književnost. Tako vidim svoju funkciju: zvala se ona predstojništvo odsjeka ili bilo kako drukčije. Jedina je moja funkcija služenje tim mladim ljudima, učenje za njih, s njima i od njih. A cilj nam je isti: sačuvati i produbiti spoznaje o duhovnom bogatstvu što su nam ga kao baštinu ostavili znani i neznani stvaratelji hrvatskog jezika i književnosti, ti naši, mihalićevski rečeno, “svjetionici duha”.
Kakvo je vaše mišljenje o dosadašnjem radu Odsjeka za hrvatski jezik i književnost?
– Studij hrvatskog jezika i književnosti od svoga je početka prepoznat kao nacionalno važan. Isto je i danas, u doba kada vlastiti identitet kao da nam “izmiče”, kada nam djeca u školi prije nauče pravilno govoriti i pisati engleski nego hrvatski. Dobro je podsjetiti se da je nekadašnji Odsjek za hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije jedan od šest temeljnih odsjeka nastalih osnutkom Filozofskog fakulteta u Zadru 1956. godine. Od 2004. djelujemo u sklopu Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Na našem su odsjeku generacije studenata podizali velikani hrvatske znanosti o jeziku i znanosti o književnosti, kao što su, npr. pok. akademici Dalibor Brozović i Nikica Kolumbić i brojni drugi, a i danas brojem djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima prednjačimo na Sveučilištu. Naši profesori redovito objavljuju knjige i znanstvene radove, sudjeluju na domaćim i međunarodnim skupovima, vode znanstvene projekte. Godine 2005. studij je reformiran u skladu s načelima tzv. Bolonjskog procesa i danas imamo preddiplomski jednopredmetni studij hrvatskog jezika i književnosti za stjecanje zvanja prvostupnika hrvatskog jezika i književnosti te diplomski jednopredmetni studij za stjecanje zvanja magistra iste struke. No, prostora za daljnje napredovanje svakako ima. U posljednjih nekoliko godina odsjek se “pomladio” asistentima koji su svi redom uključeni u nastavne aktivnosti, naravno, uz svoje obveze na poslijediplomskih studijima od kojih je najveća pisanje doktorske disertcije. Ipak, kao i drugi odsjeci i odjeli Sveučilišta, borimo se s nedostatkom prostora i opreme za nastavni i znanstveni rad, a još uvijek nedostaje i kadra. Većina naših djelatnika radi preko norme, makar ostvarujemo i suradnju s gostujućim profesorima, domaćima i stranima, koliko nam to materijalne prilike u ovom trenutku dopuštaju.
Suradnja
Kakvi su vaši planovi za daljnji rad i napredovanje Odsjeka? Na što ćete se najviše usredotočiti?
– Na Odsjeku postoji inicijativa za povećanjem suradnje s domaćim i inozemnim sveučilištima kao i za poticanjem mobilnosti naših studenata i profesora, što je i osnovni cilj bolonjske reforme. Također, određen pomak prema naprijed mogao bi se ostvariti u suradnji s institucijama koje skrbe o očuvanju i promicanju kulturne i književne baštine na regionalnoj i državnoj razini. Bilo bi dobro uključiti naše studente u takve zajedničke projekte. Mislim da bismo mogli više učiniti i u radu s darovitim studentima. A takvih u svakoj generaciji ima. Neki su talentirani za pisanje, neki za glumu, neki za istraživanje i znanstveni rad. Trebali bismo im pružiti različite oblike nastavnog rada, kako i sugerira bolonjska reforma školstva. Ovdje mi se čini zgodnim spomenuti da su naši studenti u sklopu terenske nastave iz kolegija posvećenih proučavanju usmene književnosti u proteklih par godina organizirano posjetili Polaču, Pag, Novalju, Split, Sarajevo, a u sklopu nastave slovenskog jezika i književnosti dvoje naših kolega profesora ih je vodilo u Ljubljanu i Maribor gdje je ostvarena izvrsna suradnja. Mislim da i tu praksu treba nastaviti i uključiti u nju što više kolega i studenata, naravno, koliko nam materijalne i organizacijske prilike to budu dopuštale.
Imate li već sad u planu neke projekte na Odsjeku, primjerice konferencije, gostovanja i sl.?
– U sljedećem semestru neki će od naših profesora gostovati na stranim sveučilištima, a Odjel za kroatistiku i slavistiku organizirat će znanstveni skup “Zadarski filološki dani”, četvrti po redu. Oba će odsjeka sudjelovati u organizaciji i za sada mogu reći samo to da će kroatisti osobitu pozornost posvetiti književnom djelu Ive Andrića, čija se 50. obljetnica dobivanja Nobelove nagrade obilježava 2011., te istraživanju srednjovjekovne književne baštine zadarskog područja, što nam je svima draga i uvijek aktualna tema.
Kako će vaš dolazak na mjesto predstojnice utjecati na studente i njihovo što uspješnije obrazovanje?
– Osobno bi me veselilo kada bi se broj stranih studenata na našem studiju povećao. Zasad ih imamo malo, i to su uglavnom studenti koji u svojim zemljama studiraju hrvatski jezik i književnost, pa u Zadar dođu na koji semestar. U ovom trenutku imamo jednu studenticu iz Poljske koja piše doktorsku disertaciju iz hrvatske književnosti i sluša kod nas kolegije iz kojih će ostvariti bodove ravnopravne onima u svojoj zemlji. Zadatak svih nas profesora, neovisno jesmo li na mjestu predstojnika ili ne, jest individualizirati pristup studentu i pomoći mu da što je moguće više realizira svoje potencijale na studiju koji je izabrao. Stoga će moje djelovanje najviše ići u tom smjeru.


 KRATKI ŽIVOTOPIS


Doc. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić je rođena u Zadru 1976. godine gdje završava Jezičnu gimnaziju (1994.) i studij Hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu (1999.), kao i poslijediplomski studij. Magistrirala je 30. siječnja 2003. godine s temom “Stil Brižinskih spomenika s obzirom na pojam prenje”, a doktorirala 15. lipnja 2007. godine obranivši disertaciju “Mitski jezik u hrvatskoj fantastičnoj prozi” pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Krunoslav Pranjić, profesor emeritus, prof. dr. sc. Slavomir Sambunjak (mentor) i prof. dr. sc. Nikola Ivanišin, profesor emeritus. Time je stekla akademski stupanj doktora humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana teorija i povijest književnosti. Ove je godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta i na mjesto predstojnice Odsjeka za hrvatski jezik i književnost.