Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zadar bez dugotrajne strategije oko rješavanja ključnih ekoloških problema

05.12.2010. 23:00
Zadar bez dugotrajne strategije oko rješavanja ključnih ekoloških problema


Osim gradske Čistoće i Udruge Eko-Zadar na rješavanju ekoloških problema trebao bi raditi i Grad. Jedan od najvećih problema s kojima se Eko-Zadar susreće u svom radu je nedovoljna angažiranost Uprave Grada oko rješavanja ključnih ekoloških problema
Tone smeća koje su u Pelješki kanal doplivale iz Albanije prije samo dva tjedna zauzimale su udarne minute televizijskih emisija. Nakon svake bure put za Veliko Rujno na Velebitu postane “dolina vrećica”, a masne mrlje na zadarskoj rivi naša su svakodnevnica. Gledajući sve to pitamo se sjeća li se itko one reklame što je pjevao neki dječji zbor “Više cvijeća, manje smeća”.
Problem s kojim se sve više suočava svijet, pa i Hrvatska, jest globalno zagađenje. Navikli smo svakih nekoliko godina mijenjati mobitele, hladnjake, perilice, računala i druge napretke naše civilizacije, ali što sa starim otpadom? Ispravno rješenje bilo bi takav otpad deponirati na za to predviđena mjesta, ali neka graba koja nam je usput do grada uvijek je jednostavnije rješenje. Ovo su samo neki od većih primjera, no dovoljno je krenuti i sa svakodnevnom nepažnjom prema Majci Zemlji i izračunati koliko svaki pojedinac napravi smeća dnevno, a zatim to pomnožiti s brojkom pojedinaca na svijetu i tome dodati tvornice, kompanije, bolnice i slično. Do sada nas je tješila ona stara “pa ja sam samo pojedinac, što ja tu mogu napraviti”, no koliko će nam ta parola još odgovarati. Priroda je postala sve hirovitija, a filmovi katastrofe vijesti na televiziji, pitanje je samo koliko smo mi krivi.
O eko-osviještenosti u našem gradu i županiji, kao i problemu zagađenja te za savjet što ja kao pojedinac mogu napraviti pitali smo predsjednicu Udruge Eko-Zadar Atanu Grbić te direktora zadarske Čistoće Tomislava Ćurka.
Gdje s krupnim elektronskim otpadom
– Prvo i osnovno što trebamo raditi svakog dana je osvjestiti se da je čovjek jedino biće na planeti koje proizvodi otpad, rekla je Atana Grbić krenuvši in medias res. Stoga smo i mi krenuli s “najkrupnijim” pitanjima: Zašto ljudi krupni elektronski otpad odlažu na za to najmanje primjerena mjesta? Zar ne postoji nikakva bolja alternativa.
– Što se tiče elektronskog otpada, ono što Zadar ima je reciklažno dvorište na ulazu u odlagalište Diklo u koje se može odložiti elektronski i električni otpad. Međutim, elektronski i električni otpad riješen je Pravilnikom o toj vrsti otpada tako da na besplatni telefon pozovete određenog koncesionara koji odveze tu vrstu otpada. Ono što ja osobno radim kao građanin jest da odvezem svoj otpad na odlagalište u Diklo i tamo stavim u za to predviđene kontejnere. Nakon toga ti sakupljači, koncesionari dolaze kod nas po te kontejnere i taj otpad odvoze na oporabu, uputio nas je Tomislav Ćurko, šef zadarske Čistoće. Iako to nije praksa i stvara problem komunalnim djelatnicima oni će ipak pokupiti i elektronski otpad koji građani ostavljaju pokraj kontejnera. Takav otpad sakupi se, također, kamionima Čistoće te odvozi u reciklažno dvorište iako Ćurko ističe kako su građani iz godine u godinu sve osvješteniji i sve je manje takvih slučajeva.
Odvoz PET otpada
Druga pogodnost koju je Čistoća osigurala građanima jest odvoz posebnog PET otpada. Takav otpad odvozi se jednom tjedno, a za njega su čak podijelili posebne, tzv. žute vreće za smeće. Više o pravilnom odlaganju otpada i načinima na koji najlakše možete odložiti otpad možete pronaći u brošurama koje je tiskao Eko-Zadar u suradnji sa Čistoćom. Tamo možete pronaći informacije gdje odložiti svoj otpad: od papira i baterija pa do motornih ulja i starih automobila.
– Ono što imamo je odvajanje PET ambalaže i prema podacima samo 16 posto građana tu ambalažu odvaja, a to je daleko od onoga što bismo mogli. Najbolji kvart što se tiče te ambalaže je Diklo, istaknula je Grbić. Vrećice za ovu posebnu PET ambalažu građanima su stigle na kućna vrata, a druge mogu podići u Čistoći. Ipak, građani imaju problem jer se takvo smeće odvozi samo jednom tjedno te ljudi u stanovima nemaju prostora za dvije zasebne vreće s otpadom.
Dok po posebni PET otpad dolaze kamioni gradske Čistoće, a posao s plastičnim bocama cvjeta, za odgovorno odlaganje ostalog posebnog otpada građani nemaju baš puno motivacije. Naime, takav poseban otpad treba se odvoziti u reciklažni centar na Diklo, no ljudi ga najčešće odlažu s ostalim otpadom onemogućujući njegovu reciklažu. S druge strane stariji građani koji nemaju osobni prijevoz jednostavno nemaju mogućnosti dopremiti taj otpad do reciklažnog dvorišta u Diklu.
– Imamo dosta nepovratnog staklenog otpada koji morate odvesti na drugi kraj grada da ga odložite. Za sada nemamo praktične mehanizme za taj problem. On će biti riješen kada se napravi MBO centar za mehaničko biološko razdvajanje otpada. Međutim, još nije ni dozvola ishodovana te se radi o mnogo novca i pitanje je kada će se realizirati. Tako se javljaju dva problema, s jedne strane nema eko otoka na kojima se može odlagati takav otpad, a s druge strane nema MBO centra, istaknula je Grbić. Eko otoci su posebni punktovi na kojima se nalaze zasebni kontejneri za odlaganje različitih vrsta otpada. Takvih otoka je u Zadru postojalo nekoliko, no kako Ćurko ističe nakon što se počela naplaćivati naknada za povrat novca eko otoci bili su meta vandala te su kontejneri zbog sustavnog uništavanja maknuti.
Zadar bez eko otoka
– U gradu Zadru eko otok kao takav ne postoji više niti jedan u gradu Zadru. Glavni razlog je uništavanje kontejnera prilikom stupanja na snagu Pravilnika o ambalažnom otpadu. Prije toga imali smo u gradu Zadru osam eko otoka i jako puno kontejnera za pet, met, staklo i papir. Kada je Pravilnik stupio na snagu dogodilo se da su ljudi skupljajući ambalažni otpad počeli provaljivati po tim kontejnerima. Jedno vrijeme vraćali smo kontejnere koje smo popravljali, ali to jednostavno više nije funkcioniralo. Gotovo sve te kontejnere smo preuredili i koristimo ih za sakupljanje papira, ističe Ćurko napominjući da su mnogi gradovi iz sličnog razloga morali povući eko otoke iz funkcije.
Osim gradske Čistoće i Udruge Eko-Zadar na rješavanju ekoloških problema trebao bi raditi i Grad Zadar. Jedan od najvećih problema s kojima se Eko-Zadar susreće u svom radu je nedovoljna angažiranost Uprave Grada oko rješavanja ključnih ekoloških problema.
– Za vrijeme svakog rebalansa napravi se nešto malo, ali nema kontinuiranih razgovora o konkretnom rješenjima. Čini mi se kao da oni računaju na svoj rad samo do kraja mandata, ali rad je dugoročan, stvaranje dobrih temelja kako bi nam jednog dana bilo lakše, objašnjava Grbić nedovoljno dobru suradnju s Gradom Zadrom. Ali naglašava kako to nije jedini problem nego se u ovom gradu najprije pogoduje kapitalu, a tek onda se gleda na brigu za okoliš. Takva situacija bila je i ona relativno nedavna gradnja benzinske crpke i praonice RI Petrol u Ulici Ante Starčevića prilikom koje su stanari te ulice palili svijeće za srušena stabla.
– Pogodovanje krupnom kapitalu, to je sve što ja mogu komentirati oko toga. Isto kao što su nova rasvjeta pogodovanje kapitalu ili osvjetljenje Foše i novog dijela Donata gdje je ugrađena rasvjera koja ide direktno u nebo zagađujući svjetlosnim onečišćenjem, komentirala je Grbić.
Osim što u Zadru imamo privilegiju da okoliš uništavamo na kopnu mi to možemo raditi i u moru. Uz Adrijinu uobičajenu mrlju kojom s vremena na vrijeme pozdravi turiste svakih toliko organizira se i čišćenje podmorja. Nađu se tu kolica za shoping, računala, konzerve, čikovi od cigareta, plastične vrećice, automobilske gume i slično. Ono što iznenađuje nije činjenica da ljudi bez imalo grižnje savjesti bacaju takav otpad u more nego činjenica da im nije lijeno dovesti taj otpad do mora i baciti ga unutra.
Plastične vrećice najveći zagađivači
– Sve što god bacimo u more to nam se vrati kroz hranu, pa koliko je to pametno prosudite sami. Ribe ne mogu raspoznati da to što pluta nije nešto hranjivo. Često se dogodi da umiru jer su pojele dijelove plastične vrećice ili čikove, prema tome mi direktno uništavamo sve oko sebe, rekla je Grbić. A plastične vrećice jedan su od najvećih zagađivača s kojima se danas susrećemo. Naime, uz malo vjetra one odlete s deponija do mora ili na neku drugu lokaciju gdje uništavaju. Za razgradnju samo jedne plastične vrećice potrebno je od sto do tisuću godina, a danas ih uzimamo po nekoliko dnevno prilikom svakog odlaska u kupovinu. Plastične vrećice razgrađuju se na opasne polimere koji tako ulaze u zemlju, preko podzemnih voda tom vodom zalijevamo povrće koje jedemo. Platnena vrećica čuva okoliš, traje dugo i štedi novac.
– Jedna platnena vrećica zamjenjuje tisuću plastičnih. Danas svojoj djeci u nasljedstvo ostavljamo plastične vrećice, a mislim da bismo im mogli ostaviti nešto puno bolje. To je, također, veliki problem životinjama koje ne razaznaju plastiku, jedu je te im ulazi u hranidbeni lanac i nakon toga one ugibaju. Ili ukoliko se pticama omotaju oko krila ili ribama oko peraja one ili ugibaju jer se ne mogu kretati ili postaju plijen za jače životinje. U biti, svakom tom vrećicom ubijamo jedan dio naše prirode, bila je jasna Grbić u pokušaju da apelira na smanjenje potrošnje plastičnih vrećica i osvještavanju ljudi na njihov izuzetno loš utjecaj za naše okruženje. Kako bi smanjili potrošnju takvih vrećica nedavno je Eko-Zadar dijelio građanima besplatne platnene vrećice.
Eko-Zadar je jedina udruga u Zadru koja se brine za pitanja okoliša i zaštite okoliša. Njihov posao sastoji se od edukacije građana do reagiranja na ekološki sumnjive projekte. Najvažnija stavka i cilj Eko Zadra jest edukacija građana. Dok ljudi ne shvate koliko je ozbiljno i kako jednostavno mogu pomoći nemoguće je napraviti promjene.
– Ono na čemu Eko-Zadar sad radi jest edukacija građana i osvještavanje građana što od svog tog pustog otpada proizvode. Dakle, ne postoji ni jedan čovjek koji ne proizvodi otpad, čak i ljudi koji leže u bolnici proizvode medicinski otpad. Već tri godine za redom radimo brošure gdje su svi naši sugrađani obaviješteni gdje i kamo sa svojim otpadom. Radimo radionice s djecom gdje ih učimo kako prepoznati vrste otpada i kako ga mogu iskoristiti. Za sada smo napravili i podijelili preko tri tisuće platnenih vrećica. Nedavno smo uspjeli ostvariti suradnju s hotelima Zadar gdje su nam oni dali stare plahte i stolnjake od kojih šivamo vrećice. Šivaju ih osobe s invaliditetom u firmi Tekot Nova, a poslije ih oslikavaju djeca na radionicama, istaknula je neke najvažnije djelatnosti Udruge Grbić. Radom s djecom u vrtićima, osnovnim školama i knjižnicama koja na zabavan način uče o zaštiti okoliša osigurava se da se naraštaji u budućnosti brinu o svom planetu više nego što mi to sad radimo. Osim ovih projekata Eko-Zadar izradio je i edukativnu slikovnicu Eko Maca koju su donirali i zadarskoj pedijatriji. U narednoj godini radionice će biti organizirane i u Domovima za umirovljenike, a radionice za srednju dob održavaju se u prostorijama Udruge “Knjigozemska”. Eko-Zadar radi puno i na napredovanju biciklističkog te pješačkog prometa, kao i osoba s invaliditetom. Svake godine već tradicionalno se održava i projekt “Dani sunca” gdje se okupljaju poljoprivrednici te se radi edukacija poljoprivrednika.
Nakon ovoga trebali bismo se zapitati mogu li ja ipak napraviti nešto kao pojedinac za svoj planet.


Praktični savjeti Eko Mace


Jedna od brošura Udruge Eko-Zadar jest i brošura “Praktični savjeti Eko Mace” u kojem možete saznati što vi možete napraviti za prirodu. Evo što vam savjetuje Eko Maca:
– ujutro i navečer dok perete zube zatvorite slavinu, tako ćete svaki put uštedjeti 18 čaša vode
– svaki put u trgovinu ponesite platnenu vrećicu, plastična vrećica u prirodi se razgrađuje od sto do tisuću godina
– vozite bicikl i smanjite zagađenje koje proizvode automobili
– stare gume i drugi otpad ne odlažite u more
– šećite sa svojim ljubimcima, ali pokupite za njima
– hranite se zdravo
– Okitite bor u lončanici i kasnije ga posadite natrag u prirodu
– stvari koje vam više ne trebaju ne bacajte nego darujte jer nekom trebaju
– prazne boce vraćajte na reciklažu i zaradite novac




 


Bicikl umjesto automobila


Automobili su među najvećim zagađivačima danas. Njihovi ispušni plinovi odlaze ravno u atmosferu i prave nepovratnu štetu. Emisiju ispušnih plinova iz autobusnih cijevi, a ujedno i veliku uštedu za kućni budžet, lako je smanjiti šetnjom, biciklizmom, ali i korištenjem javnog prijevoza.
– Bilo kakvo korištenje bicikla umjesto automobila je neprocjenjivo. Ekološki osviješteni sugrađani to i rade. Problem je što nema biciklističkih staza tako da imamo veliki postotak stradavanja biciklista u prometu. Grad Zadar radi nešto periodično na poticanju biciklističkog prometa, međutim to je daleko od onoga što našem gradu treba. Tu i tamo uspijemo ostvariti suradnju i komunikaciju s Gradom, oni su ipak prvi nadležni i odgovorni za biciklistički promet u gradu. Grad Zadar se zapravo pokazao i kao loš gospodar svog zelenog fonda pa vidimo da bi se pogodovalo električnoj kompaniji dalo se posjeći svako drugo stablo u Ulici Stjepana Radića. Njihovo objašnjenje je kako svjetlo kroz granje ne svijetli dovoljno. Te krošnje kroz koje se savršeno vidjelo radile su i hlad i na taj način imali smo ugodniji pješački promet. Sijeku se stabla, ne sade se novi drvoredi, a samim tim ne potiče se pješački promet što je sve loše za naš grad, osvrnula se Grbić na neka ključna pitanja i probleme u gradu Zadru o kojima smo već i pisali u nekoliko navrata.


 


Kako odlagati otpad


– papir se može odlagati u plave kontejnere kojih ima veliki broj po gradu
– plastika iz domaćinstva može se odlagati u žute vrećice koje Čistoća odvozi jednom tjedno
– s bocama i limenkama u prvu trgovinu u kvartu
– ljekarne su dužne preuzimati stare lijekove i druge farmaceutske proizvode
– stare baterije u svakom većem dućanu u kvartu
– za sve ostalo kao i bilo što od prije navedenog u centar za reciklažu u Diklu


 


Projekt Zeleni telefon radi punom parom


Kao što djeca imaju pravo pri svakom nasilju koje se vrši nad njima nazvati Plavi telefon, tako je i okoliš dobio svoj broj na koji ljudi dobre volje prijavljuju nasilnike.
– Imamo projekt Zeleni telefon koji je jedna cijela priča sama za sebe. Već osam godina kontinuirano rješavamo prijave koje su prilično ozbiljne i to ne samo na području grada Zadra nego i u Zadarskoj županiji. Veliki problem se pojavio i na mjestu gdje ima najviše ekoloških proizvođača. Telefon radi svakim radnim danom od 10 do 13 h i ono što bi zaista trebalo osigurati je konkretno radno mjesto osobi koja će voditi Zeleni telefon. Veliki dio rada za sada nam rade volonteri. Ovom prilikom se ispričavam svim ljudima koji možda imaju osjećaj da se ništa nije dogodilo. Na žalost, mi nismo izvršodavno tijelo i ne možemo zaustaviti radove i onečišćenje, ali možemo reagirati, obavijestiti i kontaktirati i kontrolirati sve nadležne inspekcije . Veliki problem koji smo uvidjeli od kada smo uveli Zeleni telefon je da nakon svakog petog poziva shvatite da iza svake prijave stoji neka čudna glavešina i sumnjivi kapital. Najgore je kad ekološka pitanja zastanu iza krupnog kapitala, ispričala je Grbić zadovoljna jer je sve više ljudi koji žele nešto mijenjati i jer su shvatili da oni mogu biti ti koji mogu napraviti promjenu.