Šimunov: I ja bih volio znati koliki je dug kluba

Mogu reći da će gubitak iskazan za poslovno razdoblje od 2005. do 2009. biti znatno manji od onoga o čemu se govorilo u javnosti. Jasnije, znatno niži od 60, 50, 40 milijuna kuna, ali sada nemam preciznih podataka
Kroz preoblikovanje ćemo doći do realnog pokazatelja koliki je interes sponzora za KK Zadar. To je u konačnici racionalizacija svih troškova, bolje poslovanje i proizvodnja vlastitih igrača

U vruću predsjedničku fotelju KK Zadra zasjeo je nedavno direktor zadarske Liburnije Edvin  Šimunov. Kao višegodišnji direktor gradskog  komunalnog poduzeća i  HDZ-ov tehnomenadžer dobio je zadatak  provesti tranziciju kluba u  sportsko-dioničarsko društvo.  Zanimljivo je da je Šimunov  prvi predsjednik kluba koji je  nekad bio aktivni igrač KK  Zadra. Riječ je o juniorskoj  generaciji Petra Popovića,  Veljka Petranovića, Zlatka  Begonje, nekadašnjih juniorskih prvaka bivše države. Iako  među najmlađima u toj generaciji, Šimunov se ipak  odlučio za studij prava. Osiguran tako od navijačkih prozivki sa sportske strane, mora  se ipak dokazati u poslu čija se  uspješnost u Hrvatskoj mjeri  metodom pokušaja i pogreški.  Poslovan, hrvatska zbilja mu  nije strana, jer je i poznati  stečajni upravitelj koji je upravljao stečajevima mnogih poduzeća poput Puta, Prigorke  prometa, Bagat-alatnice, PZ  Vukšić, Pagplastike. Na sarkastična dobacivanja skeptika  da je došao provesti stečaj kluba, Šimunov samo odmahuje i  kaže da je u klub došao kao  njegovo dijete s obvezom da  zajedno s ostalima pokuša izvući KK Zadar iz nezavidne  situacije.
Šezdeset, pedeset, četrdeset  ili možda samo 10 milijuna  kuna. Koliko je zapravo KK  Zadar dužan u ovom trenutku?
– Uh, to bih i ja, ali precizno,  volio znati. Naime, postupak  utvrđivanja duga je još u tijeku. Iznos duga je predmet i  nužan dio elaborata o preoblikovanju kluba. Ne radi se  samo o knjigovodstvenom iskazivanju gubitka kluba, već u  cijeli proces dodatno  mora biti uključen  pravni tim koji će utvrditi što je u tom dugu  utemeljeno, a što nije.  Ima tu nekih potraživanja koja su sama po sebi zastarjela, ima potraživanja subjekata koji su prestali postojati. Generalno mogu reći da  će gubitak iskazan za poslovno  razdoblje od 2005. do 2009.  biti znatno manji od onoga o  čemu se govorilo u javnosti.  Jasnije, znatno niži od 60, 50,  40 milijuna kuna, ali kako sada  nemam preciznih podataka,  bilo bi neozbiljno od mene da  govorim o nekim konkretnim  brojevima.
Tri tima, tri zadatka
Slijedi li KK Zadar sudbinu  mnogih trgovačkih društava  kojima je krajnja stanica u  pretvorbi, prodaja za jednu  kunu? Razjasnite tko zapravo  vodi klub, vi ili dogradonačelnik Darko Kasap koji vodi  proces preoblikovanja.
– Ne, KK Zadar ne slijedi tu  sudbinu. Cilj je preoblikovanja  po Zakonu o športu, utvrditi  vlasnike kao dioničare kluba.  To je prvi dio zadatka. Drugi  dio je pribaviti financijska  sredstva i znatno poboljšati financijsku situaciju do početka  preoblikovanja. Na tom poslu  će raditi nekoliko timova. Na  čelu povjerenstva za preoblikovanje je dogradonačelnik  Darko Kasap, na čelu drugog,  ekonomskog tima je gospodin  Zelić, koji je vodio financijsku  stranu preoblikovanja Hajduka, te na čelu još jedne grupacije bit će odvjetnik Mičin iz  Zagreba. Naravno, ja ću biti  intenzivno uključen u sve aktivnosti. Kako je zamišljeno,  tijekom ovog mjeseca trebamo  prionuti izradi elaborata o  preoblikovanju koji će se proslijediti resornom ministarstvu  na odlučivanje.
Primjer Hajduka pokazuje  da preoblikovanje nije baš do  kraja razrađen sustav, osobito  ako se uzme u obzir javni  interes postojanja profesionalnih sportskih klubova.  Hoće li Zadar slijediti primjer  Hajduka?
– Bolje je učiti na tuđim nego  na vlastitim pogreškama. Ovdje nema puno vremena ni  prostora za razmišljanje. Ovdje se radi o zakonskoj obvezi.  Sam upis dionica predviđen je  u četiri obvezna i jednom fakultativnom krugu. U prvom  krugu dionice se upisuju na  jedinicu lokalne samouprave,  u ovom slučaju na Grad Zadar. Grad Zadar će onda  odlučiti hoće li biti dioničar, a  isto tako će to odlučiti i Tankerska i ostali subjekti koji  danas čine strukturu odlučivanja u klubu. Naše je napraviti  sve da imamo više sponzora i  dioničara, a povećani priljev  sredstava u klub imao bi jamstvo u čvršćoj organizaciji. Tako klub postaje sportsko-dioničko društvo i radi sukladno  odredbama Zakona o trgovačkim društvima sa svim pravima i obvezama.
Znači, plaća poreze, PDV,  sve ostale obveze prema  državi i što je najvažnije, transparentnije prikazuje svoje  poslovanje?
– Tako je. Sada je klub udruga građana gdje nemamo vlasnike nego sponzore. Zbog javnosti moram reći da i u ovim  teškim trenucima ima ljudi koji nesebično rade za klub  trošeći puno svog slobodnog  vremena, ali i vlastitog novca.  Stoga je naša obveza, uz ispriku svima onima kojima smo  dužni, pronaći način podmirenja svih dugovanja.
Brend u koji se isplati  ulagati
Kada očekujete završetak  preoblikovanja?
– Ne znamo točno, jer to  ovisi i o tome kada će Ministarstvo dati svoju suglasnost na elaborat. Mi bismo  željeli da to bude što prije, a  bili bismo vrlo sretni kada bismo taj proces okončao do kraja godine.
Mislite li i vi da je KK Zadar  brend, iako je u 20 godina  nezavisnosti Hrvatske, u srazu sa samo jednim ozbiljnijim  protivnikom kod kuće, osvojio  samo dva prvenstva i jednu  regionalnu ligu? Što učiniti da  KK Zadar zaista bude brand,  a ne samo brend na razni  ljubavi koje Zadrani osjećaju  prema svom klubu?
– KK Zadar jest brend, ali ne  tako sjajan kao što je nekad  bio. Rezultati su ti koji govore  o uspješnosti. Stanje u klubu je  odraz općeg stanja. Klub je bio  došao u situaciju da s  određenim sredstvima koja su  uložena u njega, nije ostvarivao rezultate. Potrošeno je  previše novca, koji nije opravdan rezultatima. No iz ovog  kuta gledanja, da je prije nekoliko godina uloženo još novca, nisam siguran da bi Zadar  ostvario neke veće rezultate.  Moramo reći da mi postižemo  rezultate s puno manje novca  od klubova s kojima se natječemo i to je potvrda svojevrsnog brenda u koji se isplati ulagati.
Je li to zato što je najveći “as  u rukavu” zapravo Zadrova  vlastita proizvodnja igrača?
– Brend treba svesti u realne  okvire. Iskakanje iz njih događa se kada želite brze rezultate. Primjerice, da je naše  momke koji su igrali u prvoj  petorci juniorske reprezentacije, koja je osvojila srebro u  Zadru, bilo pričekati još dvije-tri godine, a ne ih staviti pod  presing ostvarivanja još bržih  rezultata, jasno je da nije ostvaren uspjeh kakav bi trebao  biti.
Promašaja će biti
Puno se govori o menadžerima koji upravljaju hrvatskom  košarkom i pretpostavljaju  svoje igrače onima koji su se  sportski dokazali.
– Nedovoljno poznam tu situaciju. Tome bi se moglo doskočiti tako da se bolje procijeni igrač i da se u klauzulu  ugovora ugradi odredba o neostvarivanju očekivanja. Svako ponašanje koje ne ide u  korist kluba treba u takvim  ugovorima pravno regulirati.  Ne mislim da tu menadžeri  mogu puno utjecati. Puno je  čimbenika koji utječu na igru  pojedinaca, osobito stranaca  koji su navikli igrati i odmah za  to biti plaćeni. No promašaja u  dovođenju igrača je bilo i bit  će.
Je li istina da mladi igrači,  kada idu na utakmice izvan  Zadra, ne dobivaju ni dnevnice, nego im roditelji još uvijek daju džeparac?
– Odmah ću to provjeriti!
Što je sa skautskom  službom? Nekada je Zadar u  košarci pokrivao cijelu Dalmaciju kao Hajduk u nogometu. Ima li Zadar uopće  skaute?
– Prošle godine smo nešto  radili s Arijanom Komazecom. Razmišlja se kako ustanoviti omladinski pogon internatskog tipa s restoranom i  smještajem za igrače mlađe  dobi. Na jednom mjestu bi bila  vođena briga o njihovu školovanju i sportskom razvoju.  To je danas vrlo teško jer su  smješteni razbacano. Nisu dovoljno zajedno i nisu pod zadovoljavajućim nadzorom  stručnih osoba. Znam da to  zahtijeva dodatna sredstva, ali  ako ovaj postupak preoblikovanja bude uspješan i ostvari  se ranije, ova će inicijativa doći  na red kao neizostavni dio prave sportske priče.
Razmišlja li se o povratku  Roka Stipčevića, Tomislava  Ružića, Vedrana Morović…  Ima niz Zadrana u drugim  klubovima, od kojih neki  možda nisu ekstra klase, ali  ovom bi Zadru bili pojačanje.  Je li se Zadar tih olako odrekao?
– Ne bih rekao da ih se  Zadar lako odrekao. Ljudi su  imali vlastite razloge za odlaskom. Oni su ti koji su otišli i  nije ih se Zadar odrekao. Mislim da su se željeli dokazati u  drugim sredinama.
NLB i Euroliga
Zadar je danas daleko od  Eurolige, najprije Cibona, a  sada Zagreb i Cedevita već su  pobjegli u skupljanju bodova  potrebnih za euroligu. Očito je  da se veći povratak navijača  na Višnjik ne može očekivati  bez Eurolige.
– Ponovit ću! Isključivi razlog je nedostatak financijskih  sredstava. Kada pogledate  gradove iz kojih igraju klubovi  u Euroligi, kao npr. Barcelona  ili Instanbul i njima stavite  Zadar uz rame, jasno je da se  radi o borbi između Davida i  Golijata. Mi smo tu samo po  nekom renomeu, ali trenutačno vrhunski treneri i igrači  toliko koštaju da mi tu cijenu  ne možemo platiti.
I onda u dvije i pol godine  Zadrom prođe 37 igrača…
– Ma bitno je postaviti realne okvire. Je li to u ovom  trenutku Euroliga, ja bih ozbiljno postavio kao pitanje.  Preoblikovanje, a ponajprije  stav Grada Zadra dat će konačan oblik kako će sve to  izgledati. Kroz preoblikovanje  ćemo doći do realnog pokazatelja koliki je interes sponzora za KK Zadar. To je u  konačnici racionalizacija svih  troškova, bolje poslovanje i  proizvodnja vlastitih igrača.
Što ako se dogodi vrlo realno ispadanje iz NLB lige? S  obzirom na kvalitetu A-1 hrvatske lige, spuštanje Zadra  na tu razinu bila bi sportska  katastrofa. U tom kontekstu  poznato je kako su Šibenik,  Split i Kvarner završili.
– NLB liga je jedna od tri  najjače u Europi. Ne možete  napredovati ako nemate dovoljno snažne protivnike.  Zašto smo ušli u NLB ligu  pitanje je koje seže u prošlost  o kojoj ja ne znam puno. O  detaljima ulaska u ligu također. Međutim, pokazalo se  da je liga vrlo izjednačena i da  doslovno svatko svakog može  pobijediti, a i broj gledatelja  opravdava očekivanja.
Zanimljivo je to što kažete,  jer ni otvorena vrata Višnjika  nisu napunila Krešinu dvoranu i to protiv jedne Crvene  zvezde, u jednoj od  odlučujućih utakmica za ostanak. Štoviše, žalosno je bilo  pražnjenje gledališta znatno  prije kraja utakmice.
– Učinit ćemo sve da prije  svega zadovoljimo naše navijače kojima se malo tko može  pohvaliti. Plan je medijski i  marketinški ojačati klub, a sve  s ciljem da vratimo sjaj brendu  koji se zove Košarkaški klub  Zadar. Trenutačno je najvažnije stvoriti zdrave preduvjete na kojima u klubu radimo.

Prijatelj s Jusupom

Zašto je Danijelu Jusupu uručen otkaz i je li to bio sporazumni raskid ili, kako Jusup tvrdi, nije? Zašto se s mogućom Jusupovom smjenom nije čekalo do utakmice s Crvenom zvezdom?
– Na jednom od sastanaka je zaključeno da će se menadžer Danijela Jusupa javiti upravi i da će se tada dogovoriti uvjeti oko otkaza. To tek treba odraditi.
Koliko ima istine u tome da ste vi i Jusup u svađi još od igračkih dana?
– Baš suprotno. Jusup i ja se poznajemo iz kadetskih i juniorskih dana i uvijek smo bili više nego dobri. Da je Jusup ostao, možda bi se postavilo suprotno je pitanje: ‘Je li Jusup ostao samo zato što se vas dvojica dobri?’

Bujan ima podršku

Koliko klub računa na Tihomira Bujana kad se zna da je klub posljednjih godina “potrošio” niz trenera (Petrović, Pleslić, Sagadin, Jusup)?
– Očito je da računa. No u ovim uvjetima svaka pobjeda, ali i svaki poraz imaju dodatnu težinu. Najbitnije, Bujan je dobio priliku i kao trener ima podršku jer mora raditi u miru.

Domaći plus dva pojačanja

Zašto se stalno dovode stranici (Amerikanci) koji često nisu mnogo bolji, a nerijetko su i lošiji od igrača koje Zadar u tom trenutku već ima.
– Zadar se ne mora bojati budućnosti. Već sada imamo nekih desetak igrača između 17 i 21 godine. Neki već danas doprinose pristojnom minutažom. Marčinković, Olivari, Ramljak i Vlajić, tu je Mikulić iz Borik-Puntamike, a i Šango, Jurlina i Marasović koji nastupaju za drugu momčad Zadra, Pet bunara. Ti bi momci u sljedećim sezonama trebali biti pokretači igre u KK Zadru. Uz dva prava pojačanja to bi bila momčad koja bi se mogla ravnopravno nositi s najjačima u NLB ligi.

Eurochallenge cup

Koji je smisao nastupa Zadra u Eurochellenge cupu, doslovce trećerazrednom europskom natjecanju koje iziskuje velike troškove putovanja, a protivnici su uz rijetke izuzetke skromne kvalitete.
– Ne bih to sada mogao ocjenjivati jer je ideju na početku sezone predložio trener Jusup i kao takva je prihvaćena. Najvjerojatniji razlog je bio uigravanje momčadi. Po priči, on je to vrlo dobro obrazložio, a što je kasnije stvarno ispalo loše, u ovom trenutku se toliko unatrag ne mogu osvrtati.

Poduzetničke klauzule

Što mislite o tvrdnjama da svi investitori koji u Zadru imaju namjeru graditi ili investirati imaju unaprijed određenu “klauzulu” o sponzoriranju KK Zadra. Navodno je to bio slučaj i sa Supernovom.
– Nije mi poznato. Mislim da je to obrnuta priča i da svi oni koji dolaze u Zadar prepoznaju da je to grad košarke. Teško da danas investitora možete natjerati da ulaže u ono što neće i ne vjeruje. Investitori vide da je ulaganje u KK Zadar u konačnici isplativo.