Na 10 hektara 30 tona češnjaka

Prije sedam dana u Europskom parlamentu održan je 2. Kongres mladih poljoprivrednika Europske unije na kojem je sudjelovao i Goran Golem iz Lisičića. On je s projektom proizvodnje autohtonog češnjaka zauzeo treće mjesto među više od 200 mladih hrvatskih poljoprivrednika koji su sudjelovali u natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika Europske unije. Naši mladi poljoprivrednici ove godine dobili su prvi put priliku natjecati se za najboljeg poljoprivrednika EU, a akciju je vodila europarlamentarka Dubravka Šuica. Deset najboljih iz Hrvatske bilo je Bruxellesu gdje su se upoznali s načinom funkcioniranja EU i njenim odnosom prema poljoprivredi.
Čvrsto na zemlji
Goran Golem boravio je u Bruxellesu pet dana koji su mu dali dozu optimizma za bavljenje poljoprivredom u budućnosti.
– Europska unija izdvaja šezdeset posto proračuna za poljoprivredu.
Dvadeset i devetogodišnjak iz Lisičića atipičan je primjer u našoj domaćoj poljoprivredi. Visoko je obrazovan, završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu po čemu se razlikuje od većine drugih nositelja OPG-a. Razlikuje se i od većine svojih vršnjaka jer on većinu svog slobodnog vremena provodi na parceli od dva hektara na kojoj je posadio češnjak. Čvrsto stoji na zemlji i svjestan je svih rizika poljoprivredne proizvodnje.
– Ovo je poljoprivreda, tim se može baviti samo netko tko to voli. Nikada sa sigurnošću ne možete reći da ste uspjeli. Može sve ići super, onda se nešto dogodi, sve propadne, nema prihoda, a troškovi su tu. Međutim, ima onih godina kada se sve poklopi, govori Golem.
Svoje poljoprivredno iskustvo kombinira s teoretskim znanjem stečenim fakultetskim obrazovanjem i nastoji riješiti glavni problem u svojoj proizvodnji – kako smanjiti veliki udio manualnog rada, troškove proizvodnje i povećati produktivnost.
– Kod nas u selu u škrtoj crvenici i s malo kiše možete “uzgajati” kamen ili češnjak. Odlučio sam se baviti češnjakom po čemu je naš kraj bio poznat prije Domovinskog rata. Posljednje tri godine sadim češnjak i nalazim se pod ekološkim nadzorom te početkom iduće godine očekujem ekološki certifikat. Najveći mi je izazov osuvremeniti proizvodnju. Sedamdeset posto posla radi se ručno što oduzima puno vremena. Nabavio sam sadilicu što je meni i roditeljima uvelike olakšalo sadnju. Nas troje s njom u jedan dan posadimo češnjak na 2.500 metara četvornih, a da sadimo ručno ne znam bismo li uspjeli 1.000. Dakle s njom smo ubrzali rad za tri puta. Vidio sam da u Americi postoje strojevi za okopavanje. Kada povećam količine vjerojatno ću i njih nabaviti, kaže Golem.
Na tragu brgudskog ozimija
U godinama prije Domovinskoga rata na području današnje Zadarske županije uzgajao se bijeli luk ili češnjak na površini od 157 ha, najviše u benkovačkom kraju gdje je tada utvrđena autohtona sorta brgudski ozimi. Stari sjaj nekada poznatog luka danas pokušava vratiti Udruga proizvođača luka Zadarske županije “Rešta” čiji je i Golem član.
Poznati brgudski luk nekad su tražili Nijemci, Španjolci, Portuglaci i Poljaci. Danas brgudskog luka nema na policama trgovina, već se na njima nalazi uvezeni luk iz Kine. Potrošači koji žele kupiti domaći hrvatski proizvod morat će čekati da ozbiljni proizvođači, kao što je Goran Golem, povećaju svoje količine te ujedinjeni izađu na tržište.
– Plan mi je u budućnosti doći do maksimalne površine od deset hektara. To bi bila proizvodnja od trideset tona češnjaka. Nadam se da ću se u budućnosti baviti samo proizvodnjom češnjaka. Međutim, sve će ovisiti o tržištu. Najveći problem nama malim proizvođačima je neorganizirana prodaja. Na početku imamo male količine koje prodajemo na kućnom pragu. Da bismo radili s velikima trebamo imati velike količine. Problem je razdoblje kada imamo tolike količine da ih ne možemo prodati na kućnom pragu, a ipak nedovoljno za rad s velikima, kaže Golem.