Skrenuti pozornost na probleme populacije u razvoju

Ovim sam radom kroz deskriptivne sadržaje i empirijsko istraživanje željela skrenuti pozornost na probleme populacije u razvoju: izazove slobodnog vremena, komunikaciju, ovisnosti, medije
Snježana Rađa početkom travnja magistrirala je na Sveučilištu u Zadru s temom “Učestalost štetnih navika učenika s obzirom na kvalitetu prevencije i komunikacije”, te stekla akademski stupanj magistra informacijskih znanosti.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu rada?
– Poziv koji obavljam vezan je uz generacije u razvoju. Mladi su izloženi negativnim utjecajima, školska populacija “brani se” odlaskom u virtualnu ovisnost, u autoagresiju, konzumiranjem sredstava ovisnosti. Često čujemo rezultate istraživanja na temu ovisnosti, ali su ona uglavnom obavljana u pojedinim znanstvenim područjima. Individualnim naporima pojedinaca teško je kontrolirati situaciju. A, ovoj problematici potrebno je pristupati sustavno i multidisciplinarno.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Ovim sam radom kroz deskriptivne sadržaje i empirijsko istraživanje željela skrenuti pozornost na probleme populacije u razvoju: izazove slobodnog vremena, komunikaciju, ovisnosti, medije. Mlad čovjek se danas, u demokratskom svijetu, pozivajući se na slobodu izbora i tražeći vlastite putove rješavanja problema, često identificira s lažnim autoritetima. Dijapazon štetnih navika kod mladih sve je širi, jer početne ovisničke navike ispunjavaju mlade ljude tjelesnim zadovoljstvom i užitkom.
U empirijskom dijelu radu posebno sam se osvrnula na tri najčešće ovisničke navike adolescenata: alkohol, cigarete i droga. Koji su čimbenici ovisnosti i rizične skupine, ali i utjecaj medija na sprječavanje ovisnosti? Koliki je opseg kvalitete informacija o štetnim navikama mladih u obitelji, školi, Crkvi, medijima, skupini vršnjaka.
Slobodno vrijeme učenika
Koliko je slobodno vrijeme učenika u gradskim, seoskim, otočnim i prigradskim sredinama kao i zadovoljstvo istim? Kakva je učenička komunikacija s pojedinim zajednicama i koje su najčešće teme o kojima pričaju unutar tih zajednica? Štetne navike ugrožavaju svaku dimenziju ljudskog bića, osobito kod  mlađeg uzrasta (droga i alkohol kod labilnijih ljudi i graničnih slučajeva mijenjaju strukturu ličnosti). Zbog toga je prijeko potrebno poticajno odrastanje i sazrijevanje mladih bića, uz permanentnu kvalitetnu komunikaciju. Zbog loše komunikacije i otuđenosti, sve je vreći broj socijalno izoliranih pojedinaca.
Ukupno je anketirano 688 učenika osnovnih i srednjih škola splitske regije (449 osnovca i 239 srednjoškolca). Anketom su bile obuhvaćene četiri sredine: gradska (dvije osnovne i tri srednje škole), prigradska (dvije osnovne škole), seoska (dvije osnovne škole) i otočna (jedna osnovna i jedna srednja škola). Osnovna škola je obuhvaćena od 6. do 8. razreda. Od srednjih škola anketirane su četiri po tri godišta, od 1. do 3. razreda.
Rezultati dobiveni empirijom ukazuju kako učenici imaju dostatno slobodnog vremena. Slobodno vrijeme stariji adolescenti najčešće provode u kafićima, a mlađi s vršnjacima. Oba načina ispunjavanja slobodnog vremena mogu biti prediktor štetnih navika.
Slobodno vrijeme u perifernim sredinama (otočna) u korelaciji je s povećanjem korištenja štetnih navika.
Razina komunikacijskih odnosa u takvim oblicima dokolice često je vrlo niska, a najčešće teme razgovora su ljubav, glazba i škola. Najbolje su ocjenjeni komunikacijski odnosi s obitelji i vršnjacima. Alkohol pije otprilike polovica anketiranih učenika. Početak pijenja alkohola je prije 12. godine života. Ukupno duhanske proizvode troši 20% osnovaca i 45% srednjoškolaca. Trećina ih smatra inhaliranje kemijskim sredstvima bezazlenim. Obje populacije smatraju da je dilanje laki način zarade.
Koliko se Vi u svom radu susrećete s ovom tematikom?
– Uloga obitelji u odgoju djece sve je manja. Neki drugi čimbenici zauzimaju veću odgojnu ulogu. Škola i nastavnici često su dobri promatrači i izvješćuju roditelje o neobičnom ponašanju ili problemima povezanim s njihovim djetetom.
Kvalitetna komunikacija
To je i bio jedan od značajnih razloga kod odabira teme za rad. Radeći dugi niz godina s učeničkom populacijom čini se interpersonalna komunikacija je zapostavljena. Temeljna pretpostavka za razvoj željenog odgoja jest kvalitetna komunikacija, kao preteča svakog odgoja.
Ona je čini se osobito slaba u obitelji, nažalost nastavljena u odgojno-obrazovnim institucijama (opterećene mnoštvom obrazovnih sadržaja, testomanijom). Zbog zapostavljene i nedostatne komunikacije učenici u slobodno vrijeme komuniciraju s elektroničkim napravama! O kakvoj komunikaciji je riječ bespredmetno je razgovarati. Sadržaji koji ima se nude najčešće su neprimjereni uzrastu, agresivni, netolerantni i nemoralni. Razvojna populacija rado provodi svoje slobodno vrijeme uz medije (ako slučajno prethodnog dana niste pogledali TV, upitati možete učenike podrobno će Vas izvjestiti o svim sadržajima), a oni imaju veliki društveni utjecaj i odgovornost u odgoju. Zato mediji trebaju pozitivno djelovati na svijest i ponašanje mladih, jer se ispostavilo da su oni primarni agens socijalizacije adolescenata.
Nastavnik je često osoba koja često prva čuje i osjeti probleme adolescenata. Početak trošenja i nažalost ulazak u svijet ovisnosti (nebrojeni su primjeri učenici dolaskom u školu zapale cigaretu, konzumiraju na zabavama alkoholna pića, rado će se pohvaliti ispred svojih razrednih prijatelja jer na takav način postaju znatno zanimljiviji ostalim učenicima). Svakodnevno čujemo kako se dobna granica konzumiranja spušta. Porazan je podatak da 57% anketiranih dilanje droge smatra normalnim, čak i poželjnim (zbog lake zarade)! Što mlade generacije doživljavaju kao vrijednost? Više novca, manje rada! Takvim poraznim rezultatima zasigurno nećemo izgraditi „državu znanja”!
Rezultati dobiveni u empirijskom dijelu rada potvrdili su, nažalost, polazne hipoteze.
Hoćete li nastaviti s istraživanjem ove tematike?
– Zbog svog poziva kojeg obavljam namjera mi je, ali i obveza nastaviti daljnja istraživanja. Odrasli su dužni stvarati životne uvjete u kojima će mladi moći izraziti svoju kreativnost i učiti o sebi i životu u inventivnoj i nadahnutoj sredini.
Prvenstveno kako pronaći što bolje primarne preventivne programe i involvirati ih u sustav kroz odgojno-obrazovne sadržaje. Potrebno je kontinuirano razvijati kulturu odgovornosti prema djeci i mladima te im pomoći da što bezbolnije prožive svoje odrastanje.
Mislite li upisati doktorski studij?
– Želja za daljnjim usavršavanjem svakako postoji što znači i nastavak upisa na doktorski studij. Kao što sam naglasila u prethodnom pitanju buduće generacije Vas obvezuju.
Čime se trenutačno bavite?
– Osim poziva vjeroučiteljice u školi, dovršavam nekoliko radova za znanstvene skupove senzibilizirajući javnost za probleme mladih.
Ovom prilikom htjela bih se zahvaliti profesorima PDS iz Informacijskih znanosti koji su me usmjeravali i sugerirali tijekom izrade rada, mome mentoru, ali i svima ostalima koji su na bilo koji način, izravno ili neizravno, pomogli u pisanju ove radnje.