Odzvonilo nečitkim slovima na deklaraciji

Direktivom iz Bruxellesa od 16. lipnja prvi put će se definirati minimalna veličina slova na deklaracijama prehrambenih proizvoda
“Deklaracije na proizvodima ni s naočalama za čitanje ja pročitati ne mogu, jednako tako niti moja supruga, pa u kupovinu obavezno nosimo i – povećalo! Kad smo bez povećala, ne vidimo što zapravo kupujemo”, požalio se našem listu 65-godišnji čitatelj iz Zagreba, osviješteni potrošač kojeg zanima što sve proizvod, a pogotovo ako je prehrambeni, sadrži. Slova su na deklaracijama, kaže, premala, pogotovo za starije osobe, što zapravo može biti i opasno po zdravlje, budući da mnogi prehrambeni proizvodi sadrže i štetne sastojke, najčešće alergene.
U kupnju s povećalom
Prema on-line anketi društva “Potrošač”, kojoj se odazvalo 1.380 ispitanika, čak 21 posto hrvatskih potrošača u kupovini koristi povećalo kako bi pročitalo deklaracije na proizvodima, a 32 posto ih, primjerice, smatra da su deklaracije nečitljive i nejasne. S deklaracijama je potpuno zadovoljno, pokazala je anketa, tek šest posto potrošača, najčešće mlađe dobi.
Sitnim je slovima na deklaracijama, kako se čini, ipak odzvonilo. Kroz desetak dana, točnije 16. lipnja, Europski parlament će u Bruxellesu donijeti novu Europsku direktivu o deklaracijama na prehrambenim proizvodima, kojom će se, po prvi put, definirati minimalna veličina slova na deklaracijama prehrambenih proizvoda. Deklaracije će se ubuduće, donese li EU parlament takvu odluku, pisati slovima računalnog fonta od najmanje 11, za razliku od sadašnjih, i zakonski nedefiniranih, najčešće, osam do devet. Naime, europski zakoni o zaštiti potrošača, pa tako ni hrvatski, ne definiraju veličinu slova, već samo napominju kako deklaracije moraju biti “čitke i vidljive”.
Font jedanaest
Nakon što EU parlament donese ovu, novu direktivu, zakoni će se morati mijenjati, što znači i hrvatski Zakon o zaštiti potrošača, u koji će morati biti unesena odredba o jedinici mjere. Prema preporukama oftalmologa, “vidljivo i čitljivo” znači najmanje font deset, što znači da bi “jedanaesticu”, s naočalama, ali svakako bez povećala, trebao pročitati svatko. Dok se ta mjerna jedinca ne unese u zakon, međutim, potrošači će i dalje biti nemoćni, baš kao i inspekcija, koja za kupce ne može učiniti ništa, jer prekršaj zapravo – ne postoji. I za zakonodavca je sve kako treba biti, dok god deklaracija postoji, i na njoj sve piše, makar građani to ne mogli pročitati.
 

Potrošači ne vide opasne dodatke hrani

Zbog presitnih slova na deklaracijama, potrošači često ostaju uskraćeni za informaciju o dodacima poput “E-ova”, među kojima postoji čitav niz opasnih po zdravlje, posebno kad su djeca u pitanju. Neki proizvodi kod djece mogu izazvati alergiju, nadutost i proljev pa čak i neki oblik karcinoma. Ako je netko alergičan na Aspirin, za njega je opasan E 102, tartrazin, E 110 može izazvati tumor bubrega, a amarant, E 123, primjerice, čest u aperitivnim vinima, može izazvati taloženje kalcija u bubrezima. Za alergičare je posebno opasan E 100, kurkumin, žuta biljna boja, a E 200 i E 203, sorbinska kiselina, mogu izazvati astmu ili ekceme. Zbog presitnih slova na deklaracijama, konačno, posljedice mogu osjetiti i alergični na mlijeko, jaja ili soju, kikiriki ili orahe, ako ih proizvod sadrži.