Glagoljske tekstove možemo cijeniti i čuvati samo ako ih znamo pročitati

Na različite načine, pa i ovom stalnom izložbom želimo upoznati javnost s glagoljicom na zadarskom području da spoznaju njihovu vrijednost, da je čuvaju i s ponosom pokazuju drugima – dr. sc. Ivica Vigato
Nakon što je krajem 2011. godine osnovana Udruga glagoljaša Zadar danas je u prostorijama Stalnog postava crkvene umjetnosti priređen program u kojem je nešto više o udruzi kazao dr. sc. Ivica Vigato, član Upravnog odbora, a tom prilikom predstavljen je i otvoren stalni postav izložbe “Glagoljica na zadarskom području”.
Ideja o udruzi nastala je spontano za vrijeme “Sabora malih glagoljaša” prošle godine u Turnju.
Senzibilizirati javnost
– Na okruglom stolu “Sabora” koji je predvodio don Pavao Kero uočeno je da se mi koji se na ovaj ili onaj način bavimo glagoljskom baštinom skoro pa i ne poznamo, a da bi udruga mogla pomoći pri našem zajedničkom djelovanju. Mogu kazati da je ta zadaća udruge već pokazala svoju učinkovitost i već sada se može uočiti naše zajedničko djelovanje kod predstavljanja knjiga, otvaranju izložbi o glagoljici, organiziranju tečaja glagoljice, sudjelovanju na stručnim aktivima, participiranje u nekim aktivnostima Arheološkog muzeja itd. Postavili smo pred sebe zadatak da senzibiliziramo javnost Zadarske županije za glagoljskom baštinom. Na različite načine, pa i ovom stalnom izložbom želimo upoznati javnost s glagoljicom na zadarskom području da spoznaju njihovu vrijednost, da je čuvaju i s ponosom pokazuju drugima, kazao je Vigato napomenuvši kako osobno smatra da glagoljske tekstove možemo cijeniti i čuvati samo ako ih znamo pročitati. Zato je, ističe, jedan od zadataka udruge i organiziranje tečaja na kojim bi se, poglavito mladi, upoznali s glagoljskim pismom i glagoljskim tekstovima.
– Moramo znati da glagoljska baština, tj glagoljaštvo ne podrazumijevamo samo glagoljsko pismo već i bogoslužje na hrvatskoj inačici (hrvatskoj redakciji) staroslavenskoga jezika što uključuje i glagoljaško pjevanje. Zato naša udruga želi poticati i glagoljaško pjevanje. U planu nam je, jer za to imamo potencijala (tj prvoklasne zborovođe), osnovati zbor koji bi njegovao glagoljaško pjevanje, najavio je Vigato dodavši kako također žele pokrenuti periodičku publikaciju, za što će im trebati mnogo napora, odricanja i vremena, jer žele da bude na zavidnoj razini. Udruga predviđa izdavanje prigodnih tiskovina: razglednica, čestitki, plakata, želi poticati izradu različitih predmeta s glagoljičkim tekstovima.
Za 90 naselja sačuvani glagoljički natpisi i rukopisi
Izložbu o glagoljici na zadarskom području predstavila je mr.sci. Grozdana Franov Živković. Podsjetila je kako su glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani mnogobrojni kameni spomenici i grafiti, dokumenti i kodeksi. U „Popisu glagoljskih kodeksa zadarske nadbiskupije”, koji je priredio mons dr. Pavao Kero, spominje se broj od 430 glagoljskih kodeksa, ali taj broj nije konačan. Nakon uvođenja tiska u XV. stoljeću glagoljicom su se tiskale hrvatske glagoljske crkvene knjige. Za 90 naselja na zadarskom području su sačuvani glagoljički natpisi i rukopisi, a sačuvan je i veliki broj zbornika. Velik broj glagoljskih kodeksa i dokumenata nalazi se u raznim arhivima.