Objavljena knjiga J. Lisca “Dvije strane medalje”

Knjigu uglednoga hrvatskog dijalektologa Josipa Lisca “Dvije strane medalje –  dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku” objavila je u biblioteci  Znanstvenih djela splitska  nakladna kuća Književni  krug.
Profesor Lisac u proslovu  svoje knjige napominje kako  je u knjizi tridesetak članaka  koji se bave dijalektološkim i  jezičnopovijesnimm pitanjima hrvatskoga jezika.
Ističe kako radovi, u kojima obrađuje pitanja unutarnje i vanjske povijesti hrvatskoga, pokazuju njegove  poglede na dijakronijsku i  prostornu sliku hrvatskoga  jezika.
Recenzent knjige akademik Petar Šimunović smatra  kako je knjiga izvrsni kompendij o cjelokupnoj problematici hrvatske dijalektologije, prvotnoga stanja i razvitka hrvatskoga jezika te dijalektološkoj leksikografiji i  proučavateljima kompleksne problematike s autorovim sudovima.
Napominje i kako autor  također piše o književnicima  čiji je jezik pridonio razvitku  hrvatskoga jezika, vrijednim  istraživačima koji su isticali  samosvojnost hrvatskoga jezika i oblikovali jezični standard te o suvremenim dijalekatnim pjesnicima i umjetničkom dosegu njihove  poezije, kao i važnosti njihova dijalektalnog izraza.
U knjizi “Dvije strane medalje – dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku” (309 str.)  obrađena su, između ostaloga, hrvatska narječja u srednjem vijeku, tri dijalekta  triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku, nacionalno  u srednjojužnoslavenskim  organskim i drugim idiomima, leksički, sintaktički i  drugi utjecaji u hrvatskim  dijalektima, čakavski, kajkavski i štokavski glagolski  sustav, izoglose refleksa jata  u hrvatskim organskim idiomima, čakavština kao jedno  od hrvatskih narječja, hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću, hrvatski  dijalekti u 17. i 18. stoljeću,  kajkavsko narječje i njegova  proučavanja, dosadanja  proučavanja hrvatskih štokavskih dijalekata, hrvatska  dijalektologija od 1945. do  2005., Zoranićev jezik i jezik  hrvatske renesansne  književnosti, jezik Marina  Držića, kultura hrvatskog jezika u doba “Knjige od uspomene” (1673.-1784.), hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić, “najstariji dubrovački govor” i “najstarija dubrovačka proza”  Milana Rešetara, hrvatski jezikoslovci Kruno Krstić,  Ljudevit Jonke te dijalektalno u zbirci Vinka Nikolića  “Moj grad”, “Ognji i rože”  Ivana Gorana Kovačića, Josip Pupačić i stari pisci hrvatski, čakavština Miroslava  Kovačevića Senjanina te jezikoslovac Dalibor Brozović  kao i Glorija Rabac-Čondrić  i Istra.
Na kraju knjige objavljena  je literatura, sažetak na engleskom jeziku te kazalo  osobnih i zemljopisnih imena.
Josip Lisac rođen je 1950.  u Turnima kod Delnica. Redoviti je profesor na  Sveučilištu u Zadru. Autor  je prve “Hrvatske dijalektologije”, od koje su objavljeni  “Hrvatski dijalekti i govori  štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja” (2003.) i “Čakavsko  narječje” (2009.).