PAŠKI ROZI U TAŠKU

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Zadnje obilne kiše koje su lokalne paške prometnice i ulice, naročito u Pagu i Novalji pretvorile u rijeke, pa je Pag sličio na Veneciju, samo bez gondola, po tko zna koji put su aktualizirale i pitanje rješavanja sustava oborinske odvodnje. Ali, daleko smo mi od rješavanja sustava oborinske odvodnje kada u Općini Kolan (izuzev Kolanjskog Gajca kojega smo dobili na poklon) nemamo riješenu ni sanitarnu odvodnju. A imamo dvije sirane u Kolanu!

Ima tome priličan broj godina kada sam barba Antu Sabalića – Bilu pitao da mi posudi capetu. Za vašu informaciju, capeta je jedna vrst motike, a služi za okopavanje povrća, a ja sam, pak, te godine trebao kopati krumipire.

Gleda mene barba Ante, onako ispod oka, pa će u povjerenju: «Ne capeta, Gligora, rozi! Nemoj da te ki cuje!»

Napokon sam shvatio, smijati će mi se, ako me tko čuje, jer za kopat krumpire trebaju rogulje, a ne capeta. Naši Pažani, oni iz grada Paga, za rogulje kažu rozi.

Rozi su, međutim, kao alatka sve manje u upotrebi, jer su polja, nažalost, gotovo potpuno zapuštena, pa su motike, capete i rogulje, već zaboravljena priča.

Rozi i fige

Ali rozi su, nećete vjerovati, još uvijek u upotrebi, samo u džepu. «Rozi u tašku», je opće prihvaćane sintagma, bolje reći frazem, u Kolanu, Barbatima, Novalji, a pogotovu u gradu Pagu. On u gradu Pagu, kao da u sebi ima neki kultni sadržaj i općeprihvatljiv, doduše pejorativan pojam.

Negdje sam pročitao, da je to isto kao i «figa u džepu». Nije baš potpuno isto, iako je slično. Naime, «držati fige», tj. smjestiti palac između kažiprsta i srednjeg prsta, znači priželjkivati povoljan ishod nečega, za nekoga koji vam je drag.

«Pokazati figu», znači pokazati svoje neslaganje, pomalo potmulo i osvetoljubivo ne dati svoj pristanak na nešto.

«Dati rozi», tj. stistnuti šaku s ispruženim kažiprstom i malim prstom, znači otvoreno i bez ustezanja se suprotstaviti nekom, odnosno nečijem stavu, što je puno ratobornije nego pokazati figu.

Kada se pak, rozi spuste u tašku (džep), to su onda «rozi u tašku», što znači predaja, ondosno licemjerno prihvaćanje nečega, iako se u samoj biti ne slažemo s onim što javno prihvaćamo. Rozi u tašku su konformističko prihvaćanje nečega, linija manjeg otpora i nezamjeranje, po onoj, «ne talasaj».

Crpne stanice

Pitam svog poznanika Tonća, zašto se stanovnici grada Paga, mire s tim da iz crpne stanice za kanalizaciju, smještene uz šetalište i dječji parkić Na Katine, dolaze takvi neugodni mirisi baš usred ljeta, kada su tamošnji kafići i šetalište uz more «puni svita».

«K'o da ne znaš, kod nas u Pag ti je sve rozi u tašku. A ca je u Kolan boje?»

«Kod nas u Kolanu je još gore. Prvo, mi, osim u Kolanjskom Gajcu, ni nemamo kanalizaciju, a u Mandrima je projektirana i djelomično postavljena, ali crpne stanice su smještene tako da su unakazile prirodni okoliš», pokušavam priču prbiližiti Tonću. Može li netko uopće zamisliti da npr. na Zadarskoj rivi, tamo gdje se nalaze morske orgulje, netko projektira takve crpne stanice i postavi ih kao «ukrasne objekte» okovane željezom, ili da to isto napravi na Splitskoj rivi?! Zamolio sam Nenada Peranića, direktora Komunalija d.d. Novalja, da mi da pojašnjenje.

«Crpne stanice su postavljenje i u Novalji, ali su ugrađene u obalu, tako da su nevidljive za prolaznike. One moraju biti postavljene na najnižim točkama. Ništa manje važno nije održavanje tog sustava. Ako ono nije redovito, javljaju se problemi poput širenja nesnosnog mirisa», pojašnjava Nenad.

Bez sanitarne odvodnje

Zadnje obilne kiše koje su lokalne paške prometnice i ulice, naročito u Pagu i Novalji pretvorile u rijeke, pa je Pag sličio na Veneciju, samo bez gondola, po tko zna koji put su aktualizirale i pitanje rješavanja sustava oborinske odvodnje.

Ali, daleko smo mi od rješavanja sustava oborinske odvodnje kada u Općini Kolan (izuzev Kolanjskog Gajca kojega smo dobili na poklon) nemamo riješenu ni sanitarnu odvodnju. A imamo dvije sirane u Kolanu!

Isitnabog, kanalizacijski sustav je, kao što sam već naveo, djelomičmo postavljen u Mandrima, ali nedovršen i van funkcije.

Jedno je sigurno, rješavanje kanalizacijskog sustava u Općini Kolan, je kapitalna investicija od prioritetnog značaja. Za projekt Vodne aglomeracije Kolan, kojoj pripadaju i Mandre (Kolanjski Gajac je pripao aglomeraciji Novalja), mogu se dobiti bespovratna sredstva EU, kao što je to dobila Novalja. Da bi se uopće moglo aplicirati ta sredstva, moraju biti čisti imovinsko pravni odnosi. Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa Općine Kolan i Grada Paga, propao je i projekt sustava navodnjavanja u Kolanjskom polju za mandata prvog načelnika općine.

Kritična masa

Općina Kolan mora ući u rješavanje tih problema s Gradom Pagom i Komunalnim društvom Pag. Novom će načelniku za to trebati puno umješnosti, ali i potpore svih lokalnih struktura u Općini Kolan.

Da bi u nekoj sredini, pa i u državi, došlo do stvaranja «kritične mase», potrebno je uložiti puno truda u odgoj, obrazovanje i informiranje građana. Ona, najčešće po inerciji, smeta strukturama na vlasti, jer same nisu svjesne da je to dobro za razvoj demokracije, kao što je i konkurencija dobra za razvoj poduzetništva. «Kritična masa» govori o koletivnom ponašanju, tj. razini spoznaje i svijesti neke skupine ljudi koja prosuđuje i ocjenjuje kada se treba pomaći s mrtve točke i pokrenuti promjene. Kada dođemo do te razine, tada ćemo imati više dijaloga i konstruktivnih kritika, a manje «davanja rozi u tašku».

Autor: 
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno