Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Europi deklaracija, braniteljima “kućni pritvor”

06.10.2011. 22:00
Europi deklaracija, braniteljima “kućni pritvor”


Branitelji očekuju da ih Vlada zaštiti. Ovo nije apsolutna zaštita, jer neće moći prelaziti granicu, ali Srbiji pokazujemo da ne možemo tolerirati takav način miješanja u naše unutranje poslove, kazao je ministar Petar Čobanković


Prošlog tjedna Vlada Jadranke Kosor povukla se s planiranim izmjenama Zakona o Ini, a jučer je, također nakon briselskih poruka Hrvatskoj da pazi što radi, došlo do bitnog popuštanja u vezi sa zakonskom prijedlogom o ništetnosti određenih pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije. Vlada je poslušala i predsjednika Ivu Josipovića koji je u srijedu preporučio da se “odmah krene u zaključivanje ozbiljnog međunarodnog ugovora koji će onemogućiti zlouporabu progona za ratne zločine”, pa je usvojila Deklaraciju kojom se upravo predlaže spomenuto.
Zaštita suvereniteta
Inače, sve do sjednice Vlade koja je započela u 14 i 30 sati, iz Banskih dvora stizale su proturječne informacije. Prvo se proširila vijest da se, zbog pritiska iz Europske komisije, odustaje od zakona o ništetnosti. Onda je uslijedio ispravak da uz zakon ide i Deklaracija. Predsjednik Sabora Luka Bebić još ni oko 14 sati nije nam znao reći o čemu će se točno raspravljati u parlamentu. Dodatnu je zbrku unijela činjenica da je Vlada u srijedu poslala u Sabor dopunu zakona kojom se, prethodno imenovane ministre, uključujući i Dražena Bošnjakovića, i ministar uprave Davorin Mlakar određuje da uime Vlade u sabornici obrazlaže zakon. Očito se Bošnjaković nalazi na ledu nakon što je zatajio premijerki Jadranki Kosor da su iz Beograda stigle optužnice.
Iz zgrade Vlade u Sabor je sa sjednice, dakle, otišao Mlakar u pratnji ministra branitelja Tomislava Ivića. Dok su oni prelazili Markov trg premijerka je ostalim ministrima predstavila “Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije”. U njezine dvije rečenice ističe se da je “Srbija  povrijedila suverenitet Republike Hravtske donoseći zakon kojim je svoju jurisdikciju proširila na područje Hrvatske”. Ipak, Vlada malo smiruje atmoseferu pa kaže da s ciljem “daljnje suradnje i dobrosusjedskih odnosa Hrvatska poziva Srbiju na sklapanje međunarodnog ugovora kojim će se pitanja nadležnosti za ratne zločine urediti na cjelovit način, sukladno načelima međunarodnog prava”.
– Mi ćemo zauvijek živjeti jedni pored drugih i treba raditi na dobrobit naših naroda, ali i na tragu naših nastojanja da još jedanput podcrtamo suverenitet Hrvatske, ustvrdila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Što bi trebala značiti Deklaracija i to tjedan dana nakon što je Vlada već predložila zakon, u Banskim dvorima nitko baš pouzdano nije znao objasniti. Dio naših sugovornika tvrdio je da se tom Deklaracijom zapravo šalje poruka EU koja se protivi donošenju zakona, da Hrvatska pokazuje spremnost za suradnju, a dio smatra kako je to poruka Srbiji da se još može pronaći dogovor i da bi sada na nekoliko mjeseci trebalo suspendirati i srpski zakon i hrvatski zakonski odgovor.
Međunarodna pravila
U preambuli Deklaracije Vlada se poziva na međunarodna pravila koja nedopustivim tretiraju miješanje u unutarnje poslove drugih država, neotuđivost i neprenosivost hrvatskog suvereniteta, ali tvrdi i da će Hrvatska biti ustrajna u namjeri da se kazne počinitelji svih ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida na teritoriju Hravtske.
Primjedbi na Deklaraciju imao je jedino potpredsjednik Slobodan Uzelac, koji je kod glasovanja bio suzdržan, dok je prošli tjedan bio protiv zakona o ništetnosti, a zamjetno je bilo kako se ostali ministri trude istaknuti važnost dobrosusjedskih odnosa.
– Vjerujem da su ove dvije rečenice na tragu onoga što govorite. Umjesto deklariranja predlažem rješavanje problema jer smo u političkom sukobu sa susjednom državom i želimo ga riješiti radi naših građana. Treba i načelno i deklarativno obznaniti naše pozicije. Ja sudim da su zakon i deklaracija suvišni, kazao je Uzelac.
 On smatra da bi bilo puno bolje da je Hrvatska Srbiji poslala ponudu kako rješavati probleme, odnosno da je bila aktivnija, jer bi se tako spriječilo da nevini ljudi budu na optužnicama.
 Replicirala mu je Kosor tvrdeći da njegove ocjene nisu točne te da Hrvatska ima obvezu poštovati povelju UN-a koja kaže da niti jedna država nema pravo miješati se u unutarnje poslove drugih država.
Za riječ su se javljali i ostali ministri, a učinke Deklaracije nitko nije tako otvoreno otkrio kao potpredsjednik Petar Čobanković.
– Branitelji očekuju da ih Vlada zaštiti. Ovo nije apsolutna zaštita, jer neće moći prelaziti granicu, ali Srbiji pokazujemo da ne možemo tolerirati takav način miješanja u naše unutranje poslove, kazao je Čobanković.
Nesporazum, a ne sukob
Potpredsjednik Darko Milinović ocijenio je, pak, da u odnosima Hrvatske i Srbije “nema sukoba, ali ima nesporazuma”.
– Uzelac je i u tom smislu rekao što je uzročnik nesporazuma na liniji Srbije i Hrvatske – širenje jurisdikcije na suvereni teroitorij hrvatske, zaključio je Milinović.
Tijekom saborske rasprave Goran Beus Richemberg (HNS) usprotivio se zakonu i rekao je da je “ovaj zakon bio na snazi prije slučaja Purda, Purda kući došao ne bi”.
– Ili kada se teretila doktorica Bosanac, kako bismo taj teret skinuli s nje da je postojao ovaj zakon. Šteta od dovog zakona može biti ogromna, a korist nikakva. On će samo zamutit vodu, a nikog zaštititi neće. Niti jedan od hrvatskih branitelja, koji se boji da ga je propagandna mašina JNA uvrstila u krug ratnih zločinaca, neće moći mirno prelaziti granicu, rekao je Beus Richemberg.