Novac od duhana namijeniti zdravstvu

Najavljenih pet kuna poreza na svaku kutiju duhana trebalo bi izdvojiti iz dobiti proizvođača i namjenski plasirati u zdravstvo, pa ne bi bilo razgovora o ukidanju participacija, jedno je od mišljenja nakon uvođenja zabrane

Od danas hrvatske pušače čekaju još restriktivnije odredbe zabrane pušenja u javnim prostorima. Škole, bolnice, javne ustanove, kina, autobusi, vlakovi, sve su to mjesta gdje duhanski dim više neće biti poželjan. Međutim, sve je to uvertira za pravu duhansku prohibiciju koja stupa na snagu u ožujku 2009. Time se, ponajprije zahvaljujući pristupanju Hrvatske EU, dokida više od 100 godina stvarana i poticana kultura uživanja duhanskih proizvoda. Na stranu dvojbe o empirijskoj potvrdi štetnosti pušenja s najopakijim bolestima današnjice, ali činjenica je da im samo duhanski dim smeta, za više od 60 posto hrvatskih nepušača dovoljna je legitimacija da se toj ružnoj navici i zakonski kaže NE.
– Kad se već toliko govori o štetnosti duhana, toliko novca troši da bi se to prikazalo kao glavni otrov današnjice, zašto proizvodnju duhanskih prerađevina ne stavimo izvan zakona? Po meni, najavljenih pet kuna poreza na svaku kutiju duhana trebalo bi izdvojiti iz dobiti proizvođača i namjenski plasirati u zdravstvo, pa ne bi bilo razgovora o ukidanju participacija, što je po meni veći društveni i zdravstveni problem nego samo pušenje, govori Milan Štura dok jučer otpuhuje dim cigarete uz prvu jutarnju kavu u jednom zadarskom kafiću.
Štura kao duhanski rekovanlescent ukazuje na činjenicu da nitko ne postavlja pitanje zdravstvene i kvalitetne prodaje povrća, mesa i ostalih živežnih namirnica po trgovačkim centrima. Današnja hrana, npr. kolesterolom je ubitačnija od cigarete, ali to nitko ne stavlja pod lupu. Paradoks je da se pušači prije svega prikazuju kao ljudi s manjkom kućnog odgoja, dok se uživatelje najtežih droga stavlja pod veliki kišobran razumijevanja.
Treba reći država od trošarina duhanskih proizvoda, prema zadnjem financijskom izvješću, dnevno uprihodi u prosjeku 1.130.000 eura. To je najveći trošarinski „income” nakon onoga od prodaje naftnih derivata. I tu zapravo potiče „farizejstvo” navodne brige ne samo aktualne administracije, nego države kao instituta sile prema pojedincu i njegovom zdravlju.
Teško će Hrvatska vlada objasniti kako istovremeno pušače stavlja na crnu listu, a s čak 5 kn po kilogramu lista duhana (do 30. rujna ove godine ukupno 7 milijuna kuna) potiče njegovu proizvodnju. Samo u prvom polugodištu ove godine ukupni prihodi tvrtke Hrvatskih duhana porasli za 25,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno s prošlogodišnjih 85,2 milijuna kuna na 107,3 milijuna u prvom polugodištu ove godine. Kapital hrvatskog duhanskog monopolista Adris grupe lani je dostigao 4,4 milijarde kuna, a u posljednje četiri godine povećan je za gotovo dva puta. Neto dobit iznosila je 476 milijuna kuna.
U takvom „poslovnom” ozračju veliki problem jesu i kazne, za pojedinca 1.000 kn, a za pravnu osobu 5.00 kn, ako se puši u javnom prostoru.
– Pitanje je tko će provesti odredbe tog zakona. Zar ja, kao nepušač, vlasnik ugostiteljskog objekta, trebam preuzeti posao državnih institucija i izbacivati iz lokala goste koji puše. Naravno, pritom riskirati čak svoj život, jer kad pogledate kako danas rade institucije zadužene za provedbu zakona, vrlo četo nemate optimizma. Imam osjećaj da ljudi jedva čekaju da im netko zabrani pušenje da sami sebi mogu reći veliko “ne” pušenju. Ne mislim da će zbog te zabrane opasti promet u kafićima i ostalim ugostiteljskim objektima, rekao je vlasnik jednoig zadarskog caffea Darijo Longin.

DUHAN KAO POLJOPRIVREDNI PROIZVOD

Hrvatska proizvodi oko 4 posto ukupno proizvedenog duhana u Europi, a po kvaliteti i prinosu u tzv. suhom ratarenju prvi je proizvođač u Europi. Proizvodnjom duhana u Hrvatskoj bavi se oko 2.500 poljoprivrednih gospodarstava, a kvalitetu proizvodnje i siguran plasman uroda osiguravaju Hrvatski duhani, koji posluju unutar Adris grupe. S oko 6.000 hektara godišnje se dobije između 12 i 14 tisuća tona duhana, a ukupna vrijednost proizvedenog duhana kreće se u vrijednosti od oko 200 milijuna kuna. Usporedbe radi, to je oko 25 posto vrijednosti proizvedene pšenice, 50 posto proizvodnje šećerne repe ili 60 posto proizvodnje vina. Posebno je značajno što se oko 40 posto proizvedenog hrvatskog duhana izvozi dok preostali dio završava u cigaretama TDR-a. Zahvaljujući proizvodnom sustavu TDR-a «od sjemena do dima», koji objedinjuje znanost, proizvođače na selu, doradu i cigaretnu industriju, osiguran je stabilan prinos, kvaliteta i sigurnost za hrvatske proizvođače duhana, a Hrvatska je postala jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala jednaku razinu proizvodnje duhana.

PET INSPEKTORATA NADZIRE PUŠENJE

Na pitanje tko će obavljati nadzor i kažnjavati one koji ne poštuju zakon, u Državnom inspektoratu kažu:
„Člankom 25. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda utvrđeno je da inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona obavljaju, svaki u okviru svojega djelokruga propisanog zakonom, sanitarni inspektori, zdravstveni inspektori, prosvjetni inspektori, inspektori rada i gospodarski inspektori Državnog inspektorata. Odredbama Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru primjenu zakona i drugih propisa u području trgovine, usluga ugostiteljske djelatnosti i pružanju usluga u turizmu, a inspektori rada nadziru primjenu propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavca i radnika (uvjete rada, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika). Iz iznijetog proizlazi da će inspektori Državnog Inspektorata obavljati nadzor primjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda u gore navedenim djelatnostima, a ne i uporabu duhanskih proizvoda na javnim površinama. Za odgovor na pitanje tko obavlja nadzor uporabe duhanskih proizvoda na javnim površinama, obratite se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, kao stručnom nositelju Zakona”. U Ministarstvu zdravstva jednostavno kažu da vas za pušenje u javnim zatvorenim prostorima mogu kazniti svih pet inspektora.