Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Dok vino dozrijeva, vinari razmišljaju o prodaji

06.11.2010. 23:00
Dok vino dozrijeva, vinari razmišljaju o prodaji


Rekao bih da je sigurno već devedeset posto zadarskih vinara položilo ispite kvalitete i imaju dobra vina te da bi zadarska vina trebala biti u ponudi restorana, jasno, i uz ostala vina. Danas je omjer takav da su naša vina tu sporadično uz ostala. Trebamo se potruditi, i mi vinari i restorani, kazao nam je Mladen Anić. Što planira Škaulj i zašto je zatvorena kušaonica u Smilčiću?


U četvrtak je Martinje, dan kada po tradiciji mošt postaje mlado vino. Običaj se vezuje za legendu iz 4. stoljeća kad je živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio školovanje, Martin je trebao postati biskup. Legenda kaže kako mu se to nije sviđalo te se sakrio u guščak.
Ipak, guske su ga odale svojim gakanje te je Martin morao za biskupa.
 Kao biskup u želji da propagira vino, Martin je uveo krštenje mošta, što je prije njega bio poganski običaj. Tako se počelo slaviti Martinje, piti kršteno vino i jesti guske baš na taj dan. Sveti Martin je 11. studenoga, tri dana nakon njegove smrti. Pučko veselje dugo je pratilo taj blagdan na Zapadu pa i u mnogim našim krajevima. Toga dana pilo se mlado vino. U Italiji i danas živi poslovica: “II novo vino si beve a San Martino!” (Mlado vino pije se na Svetog Martina).
No da bi mlado vino bilo doista spremno za Martinje, vinari mu moraju posvetiti punu pozornost jer se vino nalazi u fazi dozrijevanja.
Skidanje duplog taloga
– Alkoholi su se formirali i ono na što valja vinarima skrenuti pozornost jesu razni pretoci. To znači pretok, skidanje s taloga, s grubog taloga se trebalo skinuti još u početku, tako da je ovo sad skidanje s, nazovimo ga, drugog taloga i obratiti posebnu pozornost na sumporovodik, kazao nam je Zvonimir Vlatković, viši savjetnik u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu koji otkriva i načine kako se vinari trebaju boriti protiv sumporovodika od kojeg prijete posebne opasnosti vinu u ovome periodu.
– Sumporovodik je jako opasan i u slučaju da se pojavi, trebalo bi ga riješiti bakrenim sulfatom i vinobranom. Jer ako se veže na alkohol, onda ga je kasnije teško odstraniti, ističe Vlatković te dodaje:
– Ono šo je također veoma važno je nadopunjavanje u bačve. Ako su drvene, one se moraju napuniti istovrsnim vinom, zatim pretoci, dodavanje vinobrana, s kidanje s taloga, jednom rječju – pratiti dozrijevanje. I nakon tihe fermentacije, ovih prvih mjesec dana, za Martinje ćemo vidjeti kakva su vina po svom sastavu, idu li u dobrom smjeru, naglasio je dipl. ing. Vlatković.
– Važan je postupak s drvenim bačvama koje treba sumporati, oprati, osušiti, zastanjati ako treba, a ako je riječ o bačvama od inoksa, treba ih isto oprati, ali nikakvim deterdžentima, nego ekološkim aditivima na bazi vinoluxa i isprati ih hladnom vodom da budu čiste, kazao nam je Zvonimir Vlatković koji uzpozorava vlasnike inoks bačava da ne rabe mehaničke četke i slična pomagala kojima bi mogli oštetiti polirani sloj.
Struka, svakako, može biti od pomoći vinarima kad je u pitanju dozrijevanje i čuvanje, no kad vino jednom dozre i pretoči se u butelje, za njegov se plasman moraju potruditi sami. Kako se tim snalazi pitali smo Mladena Anića, vinara iz Smilčića:
Iskustva Mladena Anića
– Dobro je, možemo reći da se situacija popravila, no trebat će vremena da bude još bolje. U ugostiteljstvu nismo još dovoljno zastupljeni. Ne samo ja, nego i drugi zadarski vinari. Stanje još nije zadovoljavajuće, ali je bitno bolje nego lani, istaknuo je Anić koji smatra da bi svaki zadarski restoran morao imati u svojoj ponudi vina iz Zadra i zadarskoga kraja, naravno, pod uvjetom da su dobra.
– Rekao bih da je sigurno već devedeset posto zadarskih vinara položilo ispite kvalitete i imaju dobra vina te da bi zadarska vina trebala biti u ponudi restorana, jasno i uz ostala vina. Danas je omjer takav da su naša vina tu sporadično uz ostala. Trebamo se potruditi, i mi vinari i restorani, kazao nam je Anić koji se svoja vina ponudio i u maloprodaji.
– Išli smo s time u ‘Soniku’ i nisam baš zadovoljan s tim i nešto u ‘Smokvici’, gdje je bilo nešto bolje, ali za desetak dana ćemo u Zadru otvoriti vinoteku gdje ćemo osim naših vina i ostalih zadarskih vinara s kojima smo ovaj čas u dogovorima, a bit će određena ponuda i južnodalmatinskih vina, kazao nam je Anić koji je lani bio pokrenuo prodaju vina u Smilčiću gdje je otvorena kušaonica, no taj projekt nije zaživio.
– Odustali smo od toga, nije zaživilo, mislim da će trebati još malo vremena da se ljudi naviknu na takav način prodaje, naglasio je Anić.
Škaulj dobiva ekomarkicu
Plasman vina kao proizvoda je možda najteži segment u cijelom poslu, kazao nam je Šime Škaulj iz Nadina, proizvođač prvog vrhunskog vina u Zadarskoj županiji.
– Ja se trudim plasirati vino po našim boljim lokalnim restoranima, a dio ode i u Zagreb, a otpočeli smo pregovore da bi se mogle neke manje količine za početak i izvesti u Njemačku, no vidjet će se. Sljedeće godine dobivam ekomarkicu i to je onda jedna malo druga dimenzija, kaže Škaulj koji je u načelu zadovoljan dosadašnjom suradnjom s ugostiteljima.
– Moram biti zadovoljan! U osnovi jesam zadovoljan jer mi je jasno da je cijeli taj proces na samom početku i da nije lako. Treba vremena da ljudi spoznaju i ne možete svakom objasniti, potrebno je da vide, probaju, sami prosude, istaknuo je Šime Škaulj koji je uvjeren da trenutačna financijska kriza dosta utječe i na poziciju vinara na domaćem tržištu.
– Ova neimaština i recesija nas je isto malo zakočila. Svako unaprjeđenje proizvodnje ili prodaje zahtijeva određena sredstva. Ja vjerujem da će se i projekt Vinske ceste kroz Ravne kotare koji se spominjao zaživjeti, kroz dvije, tri ili pet godina, jer to je neminovno. Meni je u konačnici plan proizvodnje od sto i pedeset tisuća boca i da se većina toga plasira baš ovdje, u samom podrumu, degustacijskom prodajom i programima seoskog turizma, kazao je Škaulj te zaključio:
– Tko sad u ovome svemu ispliva, neću reći neokrznut jer svi ćemo biti okrznuti, ali onaj koji bude malo manje okrznut, taj će uvijek biti korak ispred ostalih. To vrijedi za svaki posao pa tako i za vinarstvo.