Foto: Velimir BRKIĆ
Vuna se nakon češljanja ne prede u nit, već se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja. Zahvaljujući građi vunene niti, koja je prekrivena krljuštima sličnoj ribljoj, vlakna se u postupku sve čvršće međusobno isprepliću, zapinju i upliću. Na kraju dobivamo gust i neraskidiv materijal, filc, objašnjava Marija Vrsaljko
KUD Branimir iz Benkovca i Zavičajna udruga Hraštević iz Raštevića održali su dobro posjećenu radionicu filcanja vune. Riječ je o staroj tehnici prerade ovčje vune koja postaje veliki svjetski trend. Žene koje prate modu, žele imati barem jedan komad odjeće od filcane vune: torbu, maramu, kapu ili nešto drugo.
Hraštević
– Filcanje je tehnika prerade vune koja se temelji na svojstvu vlakana da se uslijed mehaničkog i toplinskog djelovanja, a uz pomoć sapuna, međusobno upletu u čvrstu strukturu, govori Ksenija Čirjak, voditeljica u KUD-u Branimir, dodajući kako finoća filcanog materijala ovisi o vrsti ovaca, odnosno kvaliteti ekološke vune.
Susretljivošću don Martina Jadreška radionica je održana u župnoj kući župe Sv. Jurja Raštević koja je u Domovinskom ratu oštećena, a sada temeljito obnovljena. Prostor je to koji Zavičajna udruga Hraštević koristi za svoj rad, očuvanje imena i običaja ovog ravnokotarskog sela sa 468 stanovnika koje se do 1910. godine zvalo Rastović, odnosno Hraštević po hrastovima.
– Cilj ovih radionica je suradnja udruga, druženje, motivacija mladih za očuvanje tradicijskih vrijednosti. Radi se i o preventivnoj aktivnosti čiji je cilj kod djece i mladih razvijati negativan stav prema sredstvima ovisnosti; stavljanju naglaska na važnosti obitelji u razvijanju zdravih stilova života kod mladih, posebice važnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, navodi Judita Vrbanić, predsjednica Zavičajne udruge Hraštević.
Iako u Hrvatskoj filcanje nije izrazita tradicija već postupak u dodatku pletenja, tehnika je danas poznata svuda u svijetu gdje se uzgajaju ovce jer na jednostavan način, izvediv i u kući, omogućava iskorištavanje vune.
– Sve sto je potrebno za rad, to je voda, sapun i ruke majstora. Za filcanje, osim poznavanja tehnike potrebno je puno strpljenja, truda i ljubavi prema onome što radiš, govore voditeljice radionice Marija Vrsaljko, Mica Mršić i Ksenija Čirjak ističući pritom kako je za izradu jedne torbe potrebno i do 10 sati fizičkog rada, pa i više.
Kvaliteta sirovine mora biti visoka. Gruba vuna se ne spaja dobro, objašnjavaju, te nije ugodna na dodir. Najbolja je tanka, dugodlaka, fino počešljana vuna.
Ovčja vuna ekološki najprihvatljivija
– Vuna se nakon češljanja ne prede u nit, već se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja. Zahvaljujući građi vunene niti, koja je prekrivena krljuštima sličnoj ribljoj, vlakna se u postupku sve čvršće međusobno isprepliću, zapinju i upliću. Na kraju dobivamo gust i neraskidiv materijal, filc, objašnjava Marija.
Niti jedan znanstvenik ne može izumiti ništa osebujnije i ekološki prihvatljivije od ovčje vune. Postupak izrade ukrasnih i uporabnih proizvoda izvodi se isključivo ručno, postupkom filcanja.
– Slojevima vune postavljene križno prateći nit vune, omatamo izabrani kalup. Pomoću mrežaste tkanine, sapuna i vruće vode, pritiskanjem i kružnim pokretima dlanova, učvršćujemo slojeve vune, pojašnjava Mica.
Tada dolazi do kemijske reakcije između lanolina iz sapuna, te voska i masnoće iz vune.
– Takav postupak ručnog filcanja traje oko tri sata da bi se dobila željena čvrstoća i oblik predmeta. Nakon ispiranja i sušenja, predmet se ukrašava vezom ili maštovitim aplikacijama, pričaju benkovačke i raštevićke čuvarice kulturne baštine i narodnih običaja.
Ovisno o svojim interesima i predznanjima nakon radionica o filcanju vune bit će održana radionice tradicionalnih vještina vezenja, pletenja i kukičanja te izrade božićnih ukrasa.
Zašto se baca ovčja vuna?
Odbačena ovčja vuna velik je ekološki i krajobrazni problem u Ravnim kotarima i Bukovici, ali i cijeloj Hrvatskoj. Problem organiziranog otkupa vune višegodišnji je problem. Vuna koja se svakog ljeta striže s ovaca nerijetko je zakopana u zemlju, a najčešće tek “zaboravljena” u prirodi, šumi ili na pašnjaku. Odbačena ovčja vuna, negdje vrijedna sirovina, a u nas tek smeće, stvara ružnu sliku u okolišu, a mogući je izvor zaraze. Kako u Hrvatskoj ima oko 600.000 ovaca godišnje bi se moglo prikupiti više od tisuću tona ovčjeg runa.
– Jedan od primjera svrsishodnog korištenja dijela ovčje vune je svako filcanje vune za izrađivanje kapa i torbi, ali i za malo složenije predmete poput čarapa, papuča i marama koji zahtijevaju nešto više vještine.
– Naše dosadašnje iskustvo pokazuje da kuglicu, cvijet i sliku bez poteškoća izrade i djeca, a stariji i vještiji upuštaju se u zahtjevnije pothvate, zaključila je Ksenija Čirjak.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
mali nogomet
Sv. Ante Zrilić nekretnine vratio se u Prvu ligu
Zadar
OŠ Krune Krstića
NAGRADE ADDIKO BANKE Zadarske učenice najbolje u financijskoj pismenosti
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Počeo izlaziti prvi hrvatski vinski digitalni časopis, Vinske zvijezde
Ostali sportovi
Uspjeh ŠSD Jadran
Odbojkaši OŠ Bartula Kašića viceprvaci Hrvatske
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Zadar
ryanair
NOVA AKCIJA Iz Zadra letite u više od 30 europskih destinacija za 13 eura!
Hrvatska
TEŠKA NESREĆA
VIDEO Autobus kod Krvavice sletio s Jadranske magistrale u provaliju, vozač prevezen u bolnicu
Zadar
MELADA
ĐIR PO KVARTU (9) Stanovnici Melade ukazuju i na negativnosti: ‘Kao da sam na Lučkom…’
Zadar
Sunset Sports Media Festival
Talijanska nogometna legenda Alessandro Del Piero stiže u Zadar!
Crna Kronika
PU ZADARSKA