Svatko tko i najmanje voli katalonski jezik i kulturu trebao bi biti pobornik nezavisnosti

Slika korisnika valentinam
ZADARSKI KATALONAC Artur Garcia Fuster
Garcia Fuster je 1. listopada bio jedan od onih koji su na referendumu, proglašenim nezakonitim od strane španjolske vlade, zaokružili za neovisnost Katalonije. U Zadar se vratio 3. listopada, na dan općeg štrajka u Kataloniji kojim su Katalonci upozorili na kršenje ljudskih prava i sloboda od strane španjolske policije u nastojanju da se spriječi referendum o samoodređenju
Vedran SITNICA
Artur Garcia Fuster u Zadru je treću godinu gdje studentima predaje katalonski jezik

Artur Garcia Fuster, ugovorni lektor za katalonski jezik na Sveučilištu u Zadru ovih dana sa strepnjom gleda vijesti. Tisućama kilometara daleko, srce ga vuče na ulice Barcelone, gdje je ovih dana i cijela njegova obitelj, s ostatkom njegova naroda koji prosvjeduje za neovisnost i protiv uhićenja svojih čelnika. I on je 1. listopada bio jedan od onih koji su na referendumu, proglašenim nezakonitim od strane španjolske vlade, zaokružio za neovisnost. U Zadar se vratio 3. listopada, na dan općeg štrajka u Kataloniji kojim su Katalonci upozorili na kršenje ljudskih prava i sloboda od strane španjolske policije u nastojanju da se spriječi referendum o samoodređenju.

- Od tada sve pratim s udaljenosti. Nemoćan sam i ljut, vidiš da ljudi kod kuće pate, prolaze kroz teške trenutke, a ti si daleko. Već neko vrijeme, a pogotovo sinoć od kad su se dogodila uhićenja, osjećam gađenje zbog skandaloznog ponašanja španjolske vlade u zadnjih mjesec dana, kaže Garcia Fuster s kojim smo razgovarali dan poslije uhićenja članova katalonske vlade i na dan kad je za predsjednikom Katalonije Carlesom Puigdemontom koji se nalazi u Bruxellesu izdana tjeralica.

Dok razgovaramo s očitim zagovornikom odcjepljenja Katalonije, kako razgovor odmiče pomalo iznenađuje činjenica da je Artur Garcia Fuster Katalonac španjolskog porijekla. Naime, pojašnjava dio njegove obitelji je iz Valencije, a dio iz Castille-la Mancha.

- Nema u Kataloniji nikakvoga etničkoga problema, nema podjele na Katalonce i one koji to nisu. Kako je govorio jedan od bivših predsjednika Katalonije, ako živiš u Kataloniji i radiš u Kataloniji, ti jesi Katalonac. Svatko tko i najmanje voli katalonski jezik i kulturu trebao bi biti pobornik nezavisnosti, stav je zadarskog Katalonca.

Loš brak

Razgovor počinjemo osnovnim pitanjem. Zašto se Katalonija želi odcijepiti od Španjolske?

- Katalonski jezik dugo je vremena bio zabranjen u Španjolskoj i Katalonci i dalje ne uživaju svoja jezična prava u cijeloj španjolskoj državi, nego samo u Kataloniji, Valenciji i na Balearskim otocima, ali i tamo ima dosta problema u primjeni tih prava. Mogli bismo satima govoriti kako je sve počelo, povijesni razlozi sežu duboko u protekla stoljeća, ali ova sadašnja etapa toga procesa započela je 2010. godine poništavanjem odredbe katalonskog statuta na ustavnom sudu. Bio je to samoupravni statut Katalonije koji je bio dogovoren sa španjolskom državom, održan je referendum u dogovoru sa španjolskom državom i nakon što je sve legalnim putem izglasano na referendumu, u okvirima španjolskog ustavnog poretka, ustavni je sud, reagiravši na tužbu sada vladajuće stranke Partido Popular zapravo srezao neke odredbe toga statuta i proglasio ih neustavnima. Još jednom ponavljam, nakon što su te odredbe bile dogovorene sa španjolskom državom i nakon što je sve prošlo u zakonitom okviru na referendumu i kroz španjolski parlament. Tada su počeli masovni prosvjedi, inače među najmirnijima u povijesti europske demokracije, koji se održavaju svake godine 11. rujna na Dan Katalonije. Nakon što su raspisani izbori za lokalnu vladu u Kataloniji, gdje je bilo jasno dano do znanja da je to plebiscitarno izjašnjavanje o tome hoće li biti referenduma ili ne, u smislu, te i te stranke su za referendum o nezavisnosti, te i te nisu, u parlament je izabrana većina koja je bila za referendum. Izbori na kojima se predstavila zajednička lista dvije stranke Zajedno za da i Republikanska ljevica, koje su jasno rekle da im je u programu referendum za nezavisnost, a na njima je bila i stranka CUP, protukapitalistička ljevica koja nije bila u koaliciji, ali isto tako u programu ima nezavisnost, održani su 27. rujna 2015. i te formacije predstavljaju apsolutnu većinu u katalonskom parlamentu.

Nakon što su osporene pojedine odredbe statuta došlo je do nezadovoljstva u civilnom sektoru, sve su glasniji bili zahtjevi za održavanjem referenduma jer je postalo očito da španjolska država ne sluša ništa. Čak ni taj statut, koji je po mom osobnom mišljenju bio loš, ni to nam nisu htjeli dati.

Zbog čega se španjolska vlada toliko protivi neovisnosti Katalonije?

- Za to postoje povijesni razlozi u nedostatku demokratske kulture u Španjolskoj. Za njih je Katalonija osvojeni teritorij i iz svoga ponosa ne dopuštaju da se otkidaju njeni udovi, kako oni kažu. Najreakcionarniji sektor španjolskog društva nikako ne voli Kataloniju, ali je ne želi pustiti. To je kao loš brak u kojem muškarac kaže: 'Ti si moja i ne puštam te.'

Zatvoreni jer su ispoštovali izborno obećanje

Mnogi ovdje uspoređuju situaciju u Hrvatskoj 90-ih i borbu Hrvatske za nezavisnost i Katalonije danas? Jeste li zbog novije hrvatske povijesti očekivali više suosjećanja od Hrvatske i Hrvata za katalonsko pitanje?

- Ne poznajem detalje hrvatske povijesti, ali bilo bi mi drago da Hrvatska, kao zemlja koja je relativno nedavno postala samostalna, ima više simpatija za Kataloniju koja isto tako trpi opresiju od strane jedne centralne države. Razlika je u tome što je u Kataloniji svima jasno da ni u kom slučaju ne žele posezati za nasiljem da bi postali samostalni. Katalonci ne žele nasilje, ako ga netko želi to je španjolska država.

Je li Vas razočarao službeni stav hrvatske vlade, ali i većine država EU, da su nedavni događaji u Kataloniji unutarnje pitanje Španjolske?

- Mi smo u Kataloniji znali da ne možemo računati na neku potporu jer je kod procesa osamostaljenja bilo kojega naroda, bilo kojega teritorija, prva reakcija uvijek ne. Nadali smo se, međutim, da će nas pojedine države više podržati. Bilo je nekih kontakata sa slovenskim političarima koji su jasno rekli da su za nezavisnost, finski i tako dalje. Znam da je Hrvatska u svom funkcioniranju u EU jako vezana za neke države, kao što je Njemačka, i nadam se da će kad Njemačka prizna Kataloniju i Hrvatska to napraviti.

Kad su počela uhićenja članova katalonske vlade predsjednik Puigdemont s nekim svojim ministrima bio je u Bruxellesu. Pojedini članovi smijenjene vlade vratili su se u Kataloniju kad su počela uhićenja, međutim, on je ostao. Kako katalonski narod gleda na to što on ne dijeli sudbinu svojih ministara?

- Uhićenja su potpuno neprihvatljiva. U prvom trenutku Katalonci nisu razumjeli zašto je Puigdemont otišao, također zbog nedostatka komunikacije jer je do proglašenja nezavisnosti svaki potez iz katalonske vlade bio dobro iskomuniciran, a od proglašenja nezavisnosti praktički nije bilo vijesti iz vlade. Po kontaktima koje imam i onom što sam pročitao, postoji razumijevanje za to što je Puigdemont napravio da izbjegne istu sudbinu. Sada se više od polovice članova katalonske vlade nalazi u zatvoru zbog činjenice da su ispoštovali obećanje dano na izborima na kojima je ova opcija dobila apsolutnu većinu.

Kolonijalni izbori

Španjolska Vlada uvijek je odbijala razgovore jer je smatrala da se u tom smislu ne mogu održavati bilateralni razgovori, držeći da nije riječ o istim razinama. Jer, razgovarati o tome s Katalonijom, značilo bi praktički priznati da je Katalonija isto tako država. Jedino rješenje koje su ponudili su sudski procesi i posljedice tih procesa. Pritom gaze vlastiti zakon optužujući ih za neposluh i pobunu, kada je po samom španjolskom zakonu jasno da je za kvalifikaciju tih konkretnih kaznenih djela potrebno nasilje, kojeg nije bilo. Već je neko vrijeme jasno da u Španjolskoj ne funkcionira odvojenost izvršne od pravosudne vlasti. Tu su još i uhićenja dvojice lidera građanskog pokreta, koji nisu članovi vlade, i u svim slučajevima pritvor je odredila ista sutkinja, što pokazuje namjeru, a prije nego je uopće izrečena mjera pritvora u političkim krugovima već se jasno govorilo kakva će biti presuda.

Što dalje? Španjolska vlada raspisala je izbore za prosinac, hoćete li Vi ići u Barcelonu glasati na njima?

- Za nas Katalonce to su kolonijalni izbori, ali s obzirom da smo miroljubivo i demokratično društvo ne bojimo se glasanja, jer znamo da smo u većini. Sada mislimo da će španjolska vlada u sljedećim danima poduzeti korake kako bi spriječila da Katalonci posve slobodno glasuju. Brojni članovi vlade su u pritvoru, već to nisu normalni uvjeti. Predvodnici građanske mobilizacije u prilog samostalnosti također su u pritvoru. Pokretu za nezavisnost u tim uvjetima nedostaju prepoznatljivi vođe koji su se profilirali tijekom proteklih godina. U Španjolskoj postoji zakon koji omogućava da se političke stranke stave izvan zakona, on je bio donesen konkretno za situaciju koja je postojala u Baskiji gdje su neke stranke podržavale ETA-u i jasno je da se ne može primijeniti u Kataloniji zbog toga što u Kataloniji nema stranke koja promiče terorizam i nasilje, međutim već su se u medijima pojavili napisi kako španjolska vlada planira staviti izvan zakona kandidaturu ovih stranaka koje su nezavisnost. Sad se raspravlja što da se radi, trebaju li ove suverenističke stranke izići na izbore odvojeno ili u suradnji s građanskim udrugama i civilnim sektorom napraviti jednu zajedničku listu koja bi bila za nezavisnost. Problem je u tome što je predsjednik Republikanske ljevice Oriol Junqueras, koji je i potpredsjednik katalonske vlade, sada trenutno u zatvoru, kao što su bili i neki njegovi prethodnici, recimo Lluis Companys, 30- ih godina. Španjolska je jedina europska država u kojoj je u zadnje vrijeme pogubljen ne neki diktator ili pobunjenik, nego demokratski izabran predsjednik, Lluis Companys. Njega je Francova vlast strijeljala nakon Građanskog rata, za što se Španjolska još nije ispričala.

Potpora kolega iz Zadra

Ići ću na izbore, ali očekuju se problemi od strane španjolske vlade i provociranje nasilja da se izbori ne bi mogli održati normalno. Nije me strah rezultata ni ishoda izbora, već samo uvjeta u kojima će se održati i da bi to moglo spriječiti dobar dio ljudi da iziđu.

Imate li potporu za svoje stavove kolega u Zadru?

- Imam, dosta kolega daju potporu katalonskoj nezavisnosti, ali ima i onih koji se ne slažu. No, onog trenutka kad je došlo do nasilja svi su bili protiv toga. Čak i oni koji nisu za opciju nezavisnosti Katalonije, jesu za to da Katalonci mogu slobodno glasati o tome.

Imate li neku poruku za svoje sugrađane u Zadru i hrvatsku javnost?

- Ne vjerujte slijepo informacijama koje dolaze iz španjolskih medija jer su se čak i do sada progresivni mediji, pa čak i kralj, stavili na stranu španjolske vlade i plasiraju zatrovanu informaciju u službi sasvim konkretnih političkih interesa.

Na referendumu, pod prijetnjom policije, skoro 2.300.000 ljudi

Jedan od najglasnijih argumenata koje koristi španjolska vlada je broj onih koji su izišli na referendumu za nezavisnost Katalonije, a to je manje od polovice, iako je jasna većina onih koji su izišli bila za odcjepljenje.

- Mi ne znamo koliko bi ljudi glasalo na referendumu da španjolska vlada nije poslala policiju da zatvara glasačka mjesta i otima glasačke kutije. Ja sam proveo noć na jednom glasačkom mjestu, kao i mnogi drugi po čitavoj Kataloniji, čuvajući ta mjesta i kutije. Španjolska policija zatvorila je preko četiristo glasačkih mjesta, čiji je potencijal više od 700.000 ljudi. Dakle, možemo si postaviti pitanje, da oni nisu oteli glasačke kutije na tim mjestima i spriječili glasanje, koliko bi ljudi zapravo glasovalo?

Jasno da je u takvim uvjetima održavanja regularnost referenduma upitna, ali treba imati na umu da je i u tim uvjetima na referendum izišlo skoro 2.300.000 ljudi, a više od 2.000.000 glasalo je za nezavisnost. Statistički je teško povjerovati da su izašli svi oni koji su bili spriječeni da glas za neovisnost ne bi odnio prevagu.

Španjolski mediji, među kojima je i najprestižniji El Pais, poslali su svoje dopisnike, koji su stanovnici Katalonije te su u biračkom popisu, da pokušaju glasati više puta, međutim pokazalo se, i priznali su to i novinari sami, da to nije bilo moguće, da je birački popis funkcionirao savršeno i da u tom smislu nije bilo neregularnosti. Usprkos tome, i španjolski mediji i pojedine španjolske stranke nastavljaju plasirati netočnu informaciju da su ljudi mogli glasati na desetke puta.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)