Svečanost za doajena hrvatske arheologije

Ovo djelo, u pomanjkanju povijesnih vrela, dodatno osvjetljava tamne strane najstarije hrvatske prošlosti i isto tako pokazuje da je autor nesumnjivo najbolji živući poznavatelj starohrvatske arheološke ostavštine. I ovom monografijom dr. Janko Belošević još jednom opovrgava ničim dokazane postavke da su se Hrvati na prostore Primorske Hrvatske doselili u doba Karolinga, koncem VIII. stoljeća te argumentirano uz pomoć komparativne arheološke građe s drugih prostora Europe, dokazuje da su oni na spomenutim prostorima već prisutni tijekom čitavoga VIII. stoljeća, istaknuo je prof. Uglešić

U Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta održano je predstavljanje knjige prof. dr. sc. Janka Beloševića “Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kašiću kod Zadra” te dva broja časopisa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, “Archaeologia Adriatica”.
– Ovo je četvrti broj iako je tu zapravo pet brojeva jer je drugi broj bio dvobroj veličine dva sveska. Želja nam je da ovaj časopis postane časopis kategorije A1 što ćemo uskoro pokrenuti, s obzirom da udovoljava svim kriterijima, ima međunarodno uredništvo, a isto tako i kontinuitet izlaženja. Peti broj bi trebao izići do proljeća iduće godine i mislim da će biti prvi kompletno dvojezičan, kazao je rektor prof. dr. sc. Ante Uglešić te istaknuo:
Dva broja, jedan istraživač
– Ovo je specifičan slučaj da su dva broja posvećena jednom istraživaču, to je naš prof. dr. Janko Belošević, kojemu smo na sjednici uredništva prošle godine odlučili posvetiti broj časopisa. Međutim, s obzirom na broj suradnika koji su se odazvali, bilo je nemoguće objaviti to u jednom časopisu pa smo stoga izdali dva sveska časopisa koji su povećeni upravo njemu. U međuvremenu, paralelno s izdanjem samoga časopisa, izašla je i njegova knjiga i zbog toga smo večeras odlučili zajednički upriličiti predstavljanje skupa s kolegama iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.
Glavni urednik časopisa od ovog broja je rektor, prof. dr. sc. Ante Uglešić, a članovi uredništva su prof. dr. sc. Brunislav Marijanović, prof dr. sc. Dražen Maršić, a tajnik uredništva prof. dr. sc. Tomislav Fabijanić. Predstavljači su bili prof. dr. sc. Zdenko Brusić, doc. dr. sc. Mato Ilkić, doc. dr. sc. Karla Gusar i prof. dr. sc. Željko Tomičić.
Prof. dr. sc. Zdenko Brusić govorio je o prapovijesnom dijelu časopisa “Archaeologia Adriatica” kazavši da ima pet radova posvećenih tome razdoblju od kojih se dva odnose na Dugi Otok, dva na zaleđe Zadra i jedan na prostor južne Dalmacije, kod Stona. u dijelu časopisa posvećenom antici, o kojem je okupljenima govorio doc. dr. sc. Mato Ilkić, nalazi se pet radova: o nalazu staklene boce u Zadru iz I. stoljeća, o novinskoj bilješci o nalazu cavtatskog natpisa, o dosad pogrešno objavljenom kamenom spomeniku iz Hrvatskoga Zagorja, zatim o nalazu dosad nepoznate fibule iz razdoblja seobe naroda iz Brguda, salonitanskim crkvenim saborima iz VI stoljeća i utvrđivanju gradova i obrambenih sustava u vrijeme Justinijanove rekonkviste.
Srednjovjekovlje – 16 radova
O srednjovjekovnom dijelu sadržaja časopisa nazočnima je govorio prof. dr. sc. Željko Tomičić koji je između ostalog podsjetio na nemjerljiv životni opus prof. dr. sc. Janka Beloševića kojim je on trajno zadužio ne samo arheologe, nego i hrvatski narod. U srednjovjekovnom dijelu časopisa, objavljeno je čak 16 radova koje je prof. dr. sc. Tomičić u svome izlaganju podijelio u nekoliko podskupina glede njihove uže tematike, među kojima se izdvajaju radovi o utjecaju eko sustava, organizaciji životnog prostora u naseljima, sakralnom graditeljstvu, pokopavanju, bioarheologiji, analizi skupina i pojedinačnih, poglavito grobnih nalaza te je predstavio sve pojedinačne radove, među kojima su osim hrvatskih, zastupljeni i autori iz inozemstva, prvenstveno Slovenije i Slovačke. Radove s područja srednjovjekovnog ali i novovjekovnog razdoblja, kao relativno mlade grane istraživanja kod nas, predstavljala je doc. dr. sc. Karla Gusar, koja i sama inaugurira istraživanje novijih povijesnih razdoblja.
Predstavljačima se u prigodnom obraćanju zahvalio i sam prof. dr. sc. Janko Belošević, profesor emeritus:
– Posebnu zahvalnost izražavam glavnom uredniku časopisa, prof. Uglešiću koji je smatrao potrebnim da se za moja postignuća na polju arheologije posveti jedan broj, s čime se složio i Odjel za arheologiju i na poziv za suradnju se odazvao veliki broj znanstvenika, više nego se i očekivalo pa su umjesto jednog broja objavljena dva. Osobitu zahvalnost izražavam svima onima koji su se odazvali pozivu i meni u čast dali svoje priloge, a također se zahvaljujem promotorima koji su nas upoznali sa sadržajem objavljenih priloga, rekao je prof. dr. sc. Janko Belošević. Međutim, s tim nije bio kraj ove izuzetne arheološke večeri, koja je nastavljena promocijom njegove knjige “Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kašiću kod Zadra” koju je izdao Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, o čemu je okupljenima govorio ravnatelj MHAS-a, mr. sc. Tomislav Šeparović.
– Iz iskustva znam da su arheolozi veliki ljubitelji knjiga. Kao student arheologije u Zagrebu, mislim da nije bilo dana da nisam svratio u antikvarijat i tražio arheološke i povijesne knjige. Nisam tada ni slutio da ću jednoga dana kao urednik potpisivati izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, kazao je Šeparović koji je nadalje pojasnio kako je došlo do suradnje koja je u konačnici proizvela ovo vrijedno izdanje.
– Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, osnovan još 1893. godine predodređen je za istraživanje, čuvanje, sakupljanje i predstavljanje spomenika najstarije arheološke hrvatske baštine, a jedan od najznačajnijih istraživača starohrvatske baštine je profesor Janko Belošević i kada tome dodate malo dobre volje, onda je produkt, evo, tu pred vama, istaknuo je ravnatelj Šeparović, koji je obavijestio nazočne i da je ova knjiga rađena kao dvojezično izdanje jer je prevedena na njemački jezik te da je u srednjoeuropskim znanstvenim krugovima već izazvala veliku pozornost. Recezenti knjige su bili dr. sc. Maja Petrinec i prof. dr. sc. Ante Uglešić koji je podsjetio na historijat istraživanja u Kašiću te nastavio:
55 grobova
– U tim je istraživanjima pronađeno sveukupno 55 grobova, a sudeći prema nalazima iz odkopa i drugim pokazateljima, zasigurno ih je bilo više od tog broja. Na temelju pronađenih arheoloških nalaza groblje se datira u osmo i rano deveto stoljeće. Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u Kašiću po svojim se značajkama ubraja u uobičajeno, tipično, ranosrednjovjekovno, najvjerojatnije rodovsko, jednoslojno groblje na redove s inhumiranim pokojnicima, naglasio je prof. dr. sc. Uglešić ustvrdivši da je ovo groblje, iako neveliko, dalo važne nalaze za proučavanje materijalne kulture Hrvata s grobnim prilozima koji su se sastojali od nakita i uporabno-ukrasnih djelova odjeće, kao i oružja, oruđa i predmeta dnevne uporabe te kultne keramike.
-Ovo djelo, u pomaknjanju povijesnih vrela, dodatno osvijetljava tamne strane najstarije hrvatske prošlosti i isto tako pokazuje da je autor nesumnjivo najbolji živući poznavatelj starohrvatske arheološke ostavštine. I ovom monografijom dr. Janko Belošević još jednom opovrgava ničim dokazane postavke da su se Hrvati na prostore Primorske Hrvatske doselili u doba Karolinga, koncem VIII stoljeća te argumentirano uz pomoć komparativne arheološke građe s drugih prostora Europe, dokazuje da su oni na spomenutim prostorima već prisutni tijekom čitavoga VIII stoljeća, istaknuo je prof. Uglešić, nakon kojeg se skupu obratila dr. sc. Maja Petrinec.
-Ova knjiga nastala je kao rezultat sustavnih arheoloških iskopavanja koja je na lokalitetu 1955. i 1957. započeo akademik Mate Suić, kojem je knjiga i posvećena, a 1967. završio sam autorPremda je dio najznačajnijih nalaza s ovoga groblja već odprije bio poznat široj stručnoj javnosti i djelomice publiciran u drugim stručnim radovima prof. Beloševića, ovdje po prvi put na jednom mjestu pronalazimo kompletno obrađene sve dostupne podatke, kazala je dr. Petrinec koja je nazočnima predstavila sadržaj knjige po poglavljima te zaključila:
-Ono što je od osobite važnosti jest činjenica da su monografskom objavom rezultata istraživanja na Maklinovu brdu ispravljena brojna dosadašnja vrlo neprimjerena i znanstveno neargumentirana tumačenja toga lokaliteta, prisutna u domaćoj arheološkoj literaturi. Stoga je veoma značajno što je knjiga u potpunosti prevedena na njemački jezik, kako bi se sa spomenutim rezultatima na primjereni način upoznali i inozemni stručni krugovi.
Zahvalivši se predstavljačima i ravnatelju Šeparoviću te svima onima koji su na bilo koji način pripomogli ovo izdanje te kazao kako su objavom ove monografije ispravljena neprimjerena tumačenja koja su se u više navrata iznosila u domaćoj arheološkoj literaturi te ukazao na važnost objave ovih istraživanja i njihov doprinos arheološkoj znanosti i potvrdio da ga ovakva priznanje potiču na daljnji rad.