Božić: Osjetili smo miris kerozina

Niti četvrti dan potrage za srušenim zrakoplovom Cessna 303 i njenom posadom ne daje rezultate. Niska naoblaka, vrlo duboki snijeg i visoka vlažnost još uvijek ne dozvoljava efikasnu potragu. u kojoj na obroncima Velebita sudjeluje preko 100 spašavatelja. Osim 53 spašavatelja iz svih hrvatskih stanica Gorske službe spašavanja, u potragu se uključila i planinska satnija BSD HV (Bojna za posebna djelovanja) i pripdanici Specijalne policije. Još 20 gorskih spašavatelja je u helikopterima koji su u potrazi, ali i koji su spremni u svakom trenutku spustiti se iz helikoptera na bilo koje mjesto na kojem bi se pronašao avion. Preko 30 članova HGSS-a sa sjeverne i južne strane pruža logističku podršku ljudima na terenu. U akciju se uključio i najpoznatiji hrvatski alpinist Stipe Božić koji je odmah po slijetanju izajvio da se vremenske prilike na Velebitu ne razlikuju od onih na Himalajama.
– Vrlo je niska oblačnost, nekih 500 m i dok se ne razbistri vrijeme teško je davati prognoze. Ekipe HGSS-a se se neprestano smjenjuju na terenu jer po ovakvom nevremenu teško jedna ekipa može ostati duže na terenu. Za ilustraciju, naše nepromočive vreće za spavanje umotane u najlonske cerade, su promočile, pa onda možete zamisliti kakvo je stanje na terenu, rekao je Stipe Božić vraćajući se s predjela Crljenog kuka.
To je zapravo lokacija zadnje pretpostavke pada zrakoplova. Božić kaže da u zoni njegovog pretraživanja gotovo i da nije bilo snijega. Snijeg su gorski spašavatelji počeli gaziti tek negdje oko 1.300 m nadmorske visine. Međutim uvjeti su takvi da je zbog male vidljivost postojala opasnost da se izgubi kontakt među samim spašavateljima. Uz to, dodaje Božić, u onim predjelima gdje ima snijega, skije se ponašaju kao jedro, pa se odustalo od prelčaska nekih 30-tak metara preko grebena u blizini Vaganskog vrha, u kojeg se pretpostavlja da je udario avion. Čak su se osjetili neki mirisi, kerozina ili paljevine, ali Stipe Božić kaže da je i to premalo da bi se odredilo odakle taj miris dolazi. Božić kaže da je moguće, po ovakvim vremenskim uvjetima, da spašavatelji jednostavno mimoiđu mjesto pada zrakoplova.
U cijeloj akciji čulo se dosta povike na Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. Neke od informacija su govorile da je na mjesto pada nesreće upućen školski zrakoplov Pilatus PC-9 umjeto helikoptera 3-5 helikoptera Bell 206 B koji također baziraju na zrakoplovnoj bazi u Zemuniku. Time, je propušteno reagiranje u tzv. zlatnom satu spašavanja, kad je bilo čak moguće spašavanje i ranjenih članova posade koju su činili redom iskusni zrakoplovci Gerd Govejšek (63), Aleksandar Saša Walter (49), Miljenko Bartolić (61) i Zvonko Kelek (58).
Ravnatelj DUSZ-a Damir Trut rekao nam je da još nisu završeni standardni operativni postupci po kojima će DUSZ biti taj koji će koordinirati akcije ovakvog tipa. U međuvremenu, policija je nadležna za ovakve akcije i u njenoj je ingerenciji vođenje akcije na Velebitu. Trut je najavio da će uskoro u Hrvatskoj biti testiran uređaj kojeg su DUSZ-u ponudili Danci, a koji bi za razliku od više puta spominjanog ELT-a, puno više vremena odašiljao signale za praćenje. Ako se uređaj pokaže efikasnim, uveo bi se kao obavezni dio opreme u sve zrakoplove, ali i u brodove i brodice koji se kreću hrvatskim akvatorijem.
U međuvremenu, u glavni stožer potražne akcije, smješten nedaleko od hotela Alan u Starigradu, stigao je i ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. Nakon kratkog „briefinga” u zapovjednom vozilu potrage. Karamarko je izrazio zadovoljstvom na koji način surađuju pripadnici Specijalne policije, HGSS-a i HV-a.
– Locirane su moguća  mjesta pada. Očekujemo da se vrijeme malo popravi i da potragu realiziramo. Izvjestili su me da su vremenske prilike takve da su specijalci morali puzati po snijegu da ih vjetar ne odnese, rekao je Karamarko, dodajući da nema potrebe za stranom pomoći, jer će to hrvatske snage na terenu sigurno realizirati potragu.
Nešto kasnije ministra su informirali da je na prilasku Zračnoj luci Zadar, smanjio visinu, ali da su meorološki uvjeti doveli do zatajanje jednog od sustava upravljanja. Ta, za sad spekulacija, ukazuju neki piloti na terenu, mogla bi biti pravi razlog nesreće. Naime, moguće je da je svega nekoliko desetak sekundi došlo do smrzavanja upravljivih djelova Cesne 303 i da s njom kasnije nije bilo moguće manevrirati. Na drugu stranu, specijalci su ministra Karamarka obavjestili da se preko GPS uređaj skenira svaka pozicija specijalaca na terenu, koja se kasnije prebacuje u stožer. Tamo se njihove pozicije unose u kompjutorske 3D prikaze Velebita čime se ne samo koordinira nego i smanjuje potražna površina. No i sam Stipe Božić je potvrdio da su nejga obavjestili da se mjesto pada, skenirano radarima iz Zagreba i s Kozjaka, proteže površinom 300 X 300 m. Nakon minstrovog odlaska, stigla je informacija Istražitelj za zrakoplovne nesreće pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Dinko Vodanović potvrdio je da su na 1.350 metara nadmorske visine, ispod Vaganskog vrha, pronađene slušalice pilota i papiri – tehnička dokumentacija Cessne koja je posljednji puta viđena u četvrtak nad Velebitom.