Projekt "Deset dana bez ekrana" i na nacionalnoj razini

Slika korisnika admin
ekran_gradska_komp
Sve dostupnija i naprednija tehnologija kreira nove trendove u načinu kako djeca provode slobodno vrijeme

Projekt "Deset dana bez ekrana" Udruge Cinaz (Udruge za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) od početka je dobio brojne pohvale, kako od djece koja su sudjelovala u projektu tako i od njihovih roditelja koji su, također sudjelovali. Supervizoru ovog projekta, dr. Zlatku Miliši i njegovim suradnicima dolaze pohvale od eksperata iz medijske pedagogije iz inozemstva. Prijedlog je da se postavi (projekt) i na nacionalnoj razini.

Deset dana bez ekrana je pionirski pothvat, koji je proveden u Zadru od 9. do 18. listopada 2008. godine. Udruga Cinaz na ovom je projektu surađivala s Xavierom Remyem, direktorom škole Ec Ziegelwasser i administratorom Centralne Službe Bas Rhin te Hrvatskom - Francuskom Udrugom u Zadru i desetak vrijednih entuzijasta.

Cilj projekta je bio da učenici petih i šestih razreda osnovne škole apstiniraju od svih sadržaja medija, a koji nisu odgojno-obrazovnog karaktera. U akciji je sudjelovalo 22 mladih i njihovih roditelja, koji su se obvezali da neće koristiti TV, računalo i mobitele. Tijekom apstinencije vodili su "dnevnik vođenja" sa svojim roditeljima.

Istraživanja kao poticaj

Akciji je prethodilo pitanje koliko mladi provode vremena pred ekranima - i to na uzorku od 227 djece iz tri zadarske osnovne škole. Zaključak zapanjuje: djeca pred ekranima u danu provedu jednako vremena u koliko i u školi, dakle četiri do pet sati na dan. Najteži slučajevi spadaju u ovisnike: više od pet sati dnevno uz ekran računala provodi - 11 posto upitanih; više od 1,5 sat dnevno uz mobitel je - 25 posto upitanih; više od pet sati pred TV sjedi - 12 posto upitanih.

U Francuskoj, s kojom Udruga Cinaz održava dobru suradnju, provedeno je slično istraživanje s 254 učenika u dobi od 9 do 12 godina. Istraživanje je pokazalo da su djeca "zarobljena" medijima: 50 posto djece ima TV u svojoj sobi, više od 75 posto obitelji ima dva i više televizora u stanu. No Francuska ima nešto što Hrvatska nema - 800 centara i "kuća za mlade" (kojih je u RH tek nekoliko).

Glede potonjeg, pitanje je kada će Zadar dobiti Centar za mlade, jer doznajemo da i ova godina u Zadru će proći bez gradnje toliko potrebnog Centra za mlade. Zadaća Centra je pomagati mladima u kreativnom osmišljavanju slobodnog vremena i cjelovitom razvoju. Poruka je jasna: uz više ekrana, dodatno se osiromašuju mladi životi, a bijeg u iracionalno postaje veći. Stoga je primarno imati centre za mlade, u koima bi se organizirale izvanškolske aktivnosti, jer tada je prijetnja mladima da će postati ovisnici o ekranima i nasilju znatno manja.

Zadarsko pilot-istraživanje ponudilo je i jednu ohrabrujuću sliku: 32,9 posto učenika od njih 274 izrazilo je spremnost da sudjeluje u akciji "10 dana", a 93,4 posto njih izjavilo je kako vjeruju da bi ih roditelji podržali u tome.

Nakon završene akcije održana je zanimljiva radionica učenika i roditelja. Tu su učenici iznijeli svoje dojmove.

- Imam više vremena za druženje. Zbližio sam se s obitelji. Voljeli bismo da je trajalo dulje. Ovaj projekt mi je zapravo otvorio oči. Mislila sam da sam ovisnica, ali sam shvatila da nisam i to mi je jako drago. Imala sam više vremena za sebe. Takav mir u obitelji: zajednički objed bez TV-a, učenje bez kompjutora i TV-a. Imala sam više vremena za druge, prave stvari, kao što su druženje, učenje. Ovo su neki od komentara od učenika koji su sudjelovali u projektu. No navika je ipak jaka stvar. Da nije bilo lako bez TV-a, kompjutora i mobitela svjedoče ovi komentari: Hoću facebook, hoću TV! Poželjela sam se druženja s prijateljicama preko facea i SMS-a. Smetao mi je strogi nadzor roditelja.

Predsjednica Udruge Mirela Tolić voditeljica projekta "Deset dana bez ekrana" nam je komentirala da su ciljevi projekta odlično ostvareni, a oni su bili: potaknuti mlade da manje vremena provode pred ekranima, jer time bi se poboljšala komunikacija među učenicima i između djece i roditelja, razvio kritički stav mladih prema pojedinim medijskim sadržajima, i osigurali uvjeti za kvalitetnije osmišljavanje slobodnog vremena mladih.

Godišnji tjedan bez televizora

Osim dobrih rezultata i ostvarenih ciljeva projekta, uslijedile su i sljedeće ohrabrujuće vijesti. Projekt Deset dana bez ekrana je komentirao urednik priručnika - planera "Učinkoviti menadžer": Goran Tudor, koji je najavio objavljivanje priručnika za roditelje, nastavnike i mlade - početkom ožujka 2010. Autori Priručnika su Miliša - Tolić - Vertovšek, a izdavač je urednička kuća Gorana Tudora. Nadalje, Goran Tudor nam je rekao i kako će podržati da Deset dana bez ekrana postane projekt na nacionalnoj razini.

- Akcija je dobro predstavljena i praćena kako bi i starije i mlađe podsjetila da pokušamo zakočiti jednu nemilu pojavu i naviku - ekrane. Na sličan način kako se u SAD-u provodi Nacionalni godišnji tjedan bez televizora, gdje sudjeluje 50.000 škola (o čemu smo pisali prošle godine), tako je i Hrvatska ovim dobila svoju prvu društvenu kampanju s dugoročnim pozitivnim ciljevima i učincima. Svako gašenje ekrana znači usporavanje i pojednostavljenje života i više prostora za kvalitetne životne sadržaje.

Mali Amerikanci konzumiraju medije 8 sati dnevno

Djeca i tinejdžeri u Americi provode ispred televizora, u igranju video igrica i surfanju internetom, gotovo osam sati dnevno, pokazalo je novo istraživanje. Sve dostupnija i naprednija tehnologija kreira nove trendove u načinu kako djeca provode slobodno vrijeme.

U posljednjih pet godina, vrijeme provedeno u konzumiranju medijskih sadržaja povećalo se za jedan sat, kod djece i mladih starosti od 8 do 18 godina.

Istraživanje je provela predsjednica organizacije Kaiser Family Foundation, Victoria Rideout, koja je izjavila da djeca s medijima provode oko 7 sati i 30 minuta dnevno, sedam dana u tjednu, što je oko 53 sata tjedno, odnosno više no što njihovi roditelji provode na radnom mjestu. Ispitano je 2.000 djece u SAD-u starosti od 8 do 18 godina u razdoblju od listopada 2008. do svibnja 2009. godine.

Sve čime se djeca bave tako mnogo vremena, treba detaljno istražiti. Rideout kaže da korištenje medija može biti dobro ili loše za djecu, ali kako ono utječe na zdravlje, to je posebno pitanje.

Povećano korištenje medija direktna je posljedica eksplozije mobilnih uređaja i njihove dostupnosti pri čemu se posebno misli na mobitele i iPode. Oko 66% malih Amerikanaca posjeduje mobitel, a 76% ih ima iPod ili neki drugi mp3 uređaj. Čak 49 minuta dnevno djeca preko mobitela gledaju video, slušaju glazbu ili se igraju, dok čak 33 minute dnevno razgovaraju.

Odlazak u kino i čitanje jedino je korištenje medija koje nije u porastu, dok djeca u posljednjih pet godina u 24 sata slušaju glazbu 47 minuta duže, gledaju TV 38 minuta duže, koriste računalo 27 minuta duže, a u igranju provode 24 minute duže.

U čak 64% kućanstava televizor je upaljen tijekom obroka, a u 45% kućanstava upaljen je po cijele dane, čak i kada ga nitko ne gleda. Čak 71% djece ima televizor u svojoj sobi, a igraće konzole njih 50%. U prosjeku djeca gledaju televiziju 2,5 sati dnevno.

Čini se da svoju ulogu u priči imaju i roditelji, jer samo ih 28% postavlja pravila vezana uz gledanje televizije, oko 30% postavlja ograničenja na igranje video igrica, a 36% ograničava djeci vrijeme provedeno na računalu. U kućanstvima u kojima postoje pravila i ograničenja, djeca u konzumiranju medija provode tri sata manje.

Istraživanje je pokazalo da djeca koja su tzv. ovisnici o medijima i s tehnologijom provode oko 16 sati dnevno, imaju slabe ocjene u školi.

Vrijeme provedeno na Social Networking stranicama, igranje online igrica i gledanje videa na YouTube-u povećalo je vrijeme provedeno za računalom za jedan sat dnevno.

Oko 74% djece ima profil na nekoj social networking stranici.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno