Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Begonja: Živimo u vremenu kada se činjenice ne uvažavaju

07.02.2011. 23:00
Begonja: Živimo u vremenu kada se činjenice ne uvažavaju


Što se tiče količine dosadašnjih znanstvenih istraživanja ona je svakako nedostatna jer u protivnom ne bi bile moguće toliko brojne manipulacije događajima iz ovog razdoblja. Našim javnim prostorom još uvijek, nažalost, dominira neobjektivni političko politikantski odnos prema Domovinskom ratu. Pritom mnogi manipuliraju iz vlastitih pobuda, ideoloških, poslušničkih ili nekih drugih.
Nedavno je najavljen znanstveni skup “Sjeverna Dalmacija, južna Lika i Krbava u Domovinskom ratu – uzroci i posljedice” u organizaciji Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru koji bi se trebao održati koncem 2011. godine. U organizaciji skupa osim Zavoda sudjeluju Odjel za povijest i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.
– Ideja o znanstvenom skupu na ovu temu nastala je tijekom održavanja znanstvenog skupa “Zadar i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata” u kojem su također sudjelovali povjesničari Zavoda za povijesne znanosti i Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Zaključivanjem tog uspješnog znanstvenog skupa najavili smo ovaj o Domovinskom ratu. Sudionici skupa će razmatrati problematiku koja se odnosi na početak i tijek velikosrpske agresije na prostoru sjeverne Dalmacije, južne Like i Krbave, posebice važnom dijelu Republike Hrvatske. Mislim da je neobično važno skupiti znanstvenike različitih profila koji će svaki sa svog aspekta razmotriti ratna zbivanja i njihov širi kontekst na tom području. Živimo u vremenu kada se činjenice ne uvažavaju i kada se na različite načine zaobilaze te je stoga još bitnije na mnoga pitanja odgovoriti baveći se isključivo izvorima i dokumentima. Uz znanstvenike institucija koje su uključene u organizaciju skupa, dakle sveučilišnih odjela za povijest i geografiju te našeg Zavoda, očekujemo i dobar odaziv znanstvenika i povjesničara zaposlenih na drugim institucijama i ustanovama. Već su nam svoj dolazak na skup najavili neki naši kolege iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i iz Hrvatskog instituta za povijest. Hrvatsko društvo naprosto vapi za time da činjenice ugledaju svjetlo dana, kaže nam dr. sc. Zlatko Begonja, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru.
Političko politikantski odnos prema Domovinskom ratu
Imamo nekolicinu znanstvenih interpretacija Domovinskog rata. Mislite li da je to nedovoljno?
– Da, to i jest razlog zašto krećemo u organizaciju ovog znanstvenog skupa. Mislim da će se dosadašnja istraživanja moći na znanstvenom događaju ovakvog karaktera objediniti ali i da će se time prezentirati novi znanstveno-istraživački rezultati. Neobično je važno da s tim rezultatima bude upoznata šira javnost. Što se tiče količine dosadašnjih znanstvenih istraživanja ona je svakako nedostatna jer u protivnom ne bi bile moguće toliko brojne manipulacije događajima iz ovog razdoblja. Našim javnim prostorom još uvijek, nažalost, dominira neobjektivni političko politikantski odnos prema Domovinskom ratu. Pritom mnogi manipuliraju iz vlastitih pobuda, ideoloških, poslušničkih ili nekih drugih.
U najavi se skupa ističe kako je šire područje sjeverne Dalmacije sa središtem u Zadru bilo osobito značajno u Domovinskom ratu.
– Ne samo što je značajno za tijek ratnih operacija, već je ključno za razumijevanje početaka zbivanja koja su dovela do obrambeno i oslobodilačkog Domovinskog rata. U zadarskoj se široj okolici mogu pratiti počeci srpske pobune i velikosrpske agresije. Valja još kazati kako će znanstveni skup uroditi zbornikom kojeg namjeravamo tiskati dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku. Time će izvori i činjenice o Domovinskom ratu biti dostupni i izvan hrvatskih granica.
Organizacija ovog skupa nije prva suradnja Zavoda za povijesne znanosti s odjelima zadarskog Sveučilišta?
– Da, već duže vrijeme izvrsno surađujemo s Odjelom za povijest i Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru. Posebice se tu ističu kolege dr. sc. Josip Faričić, dr. sc. Ante Bralić, prof. dr. sc. Mithad Kozličići prof. dr. sc. Damir Magaš. Ta naša plodonosna suradnja za ovaj je grad neobično vrijedna. Samo međusobno surađujući možemo imati dobre rezultate. Mislim da će ta suradnja trajati i na brojnim idućim projektima.
Skup o Hrvatskom proljeću
Možete li nam najaviti i neke druge događaje i aktivnosti u kojima će Zavod u ovoj kalendarskoj godini sudjelovati?
– U drugoj polovici ove godine Zavod će zajedno sa zadarskim ogrankom Matice hrvatske, uz suradnju s Družbom Braće Hrvatskoga Zmaja, Zmajskog stola u Zadru, sudjelovati u organizaciji i održavanju jednog znanstvenog kolokvija na temu Hrvatskog proljeća. Time ćemo obilježiti 40. godina od tog značajnog događaja. Osim toga pokrenuli smo i neke izdavačke aktivnosti. Prije svega to se odnosi na nastavak izdavanja novih svezaka Pomorskog zbornika čiji je posljednji svezak tiskan davne 1962. godine. Tadašnje su Pomorske zbornike uređivali Vjekoslav Maštrović i Grga Novak. I na tom bismo polju surađivali s odjelima za povijest i geografiju. Ta je moja ideja naišla na veliku i svesrdnu podršku kolega s tih odjela. No, ostvarivanje te zamisli će potrajati. Nadalje, iako izravno nećemo na njemu sudjelovati Zavod u Zadru biti će domaćin kongresu Udruge europskih kapetana trgovačke mornarice koji će se održati u svibnju ove 2011. godine. Također, pred vama je sasvim nedavno tiskan 52. broj Radova Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru. Novi smo broj donekle redizajnirali, a tu osobito valja istaknuti zasluge našeg djelatnika dr. sc. Mislava Elvisa Lukšića. Odlučili smo se za izgled koji podsjeća na ranije brojeve izdane do 1991. godine. Predstoji nam predstavljanje ovog novog broja Radova. Uz sve navedeno mi radimo našim uobičajenim tempom. Svi djelatnici obavljaju znanstveno – istraživačke djelatnosti. Dakle, kao što se može primijetiti pred nama je veliki posao. Osobno, trenutno radim na knjizi čiji će naslov biti “Okupacija duha” a u kojoj ću se pozabaviti Zadrom i prilikama u njemu u razdoblju iza Drugog svjetskog rata. Riječ je o vremenu u kojem je ideologija vodila glavnu riječ i apsolutno dominirala čitavim društvom. Pozabavit ću se ne samo političkom poviješću, već na spomenutim načelima i odnosima u kulturi, u gospodarstvu i sl. u vremenu do konca 60-ih godina prošlog stoljeća.
U posljednje je vrijeme učestalo pitanje – što je s pomorskom zbirkom?
– Za nju već neko vrijeme pokušavamo pronaći adekvatno riješenje. Idealno bi bilo pronaći joj mjesto na poluotoku kako bi bila pristupačnija posjetiteljima. Postoje neke naznake oko rješenja tog problema, iako je posao zahtijevan.


 NOVI BROJ RADOVA ZAVODA


Nedavno je tiskan novi, 52. broj Radova Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (uobičajeno svečano predstavljanje tek predstoji). Uredništvo Radova čine akademik Franjo Šanjek (Zagreb), akademik Nikša Stančić (Zagreb), dr. sc. Zlato Begonja (Zadar), prof. dr. sc. Ivan Božilov (Sofija), prof. dr. sc. Gherardo Ortalli (Venecija) i dr. sc. Zvjezdana Strika (Augsburg). Naklada iznosi 500 primjeraka.
Novi broj Radova ima 410 stranica i podijeljen je na dva dijela. Prvi, nazvan Znanstveni i stručni članci sadrži 16 radova okarakteriziranih kao izvorni znanstveni rad, stručni rad ili pregledni članak. Drugi dio nazvan Ocjene i prikazi sadrži prikaze triju knjiga. Svi su radovi opremljeni znanstvenim apartom bilježaka i literature, a mnogi imaju slike, fotografije, karte i grafičke prikaze u boji. Radovi završavaju sadržajem i uputama za suradnike.
Prvi rad je stručni članak “Prometno značenje Jasenica u prapovijesti i antici” Tomislava Šarlije u kojem autor dokumentira devet novih gradinskih naselja u okolici Jasenica te ih stavlja u kontekst prapovijesnih i rimskih komunikacija. Ivo Glavaš u radu “Municipij Magnum – raskrižje rimskih cestovnih pravaca i beneficijarska postaja” govori o naselju koje se nalazilo na cestovnom pravcu koji je vodio od Salone do legijskog logora u Burnumu. Slijedi rad Slivije Bekavac “Jupiterov kult u Burnumu” u kojem kroz analizu epigrafičkih natpisa i kiparskih ostvarenja prati spomenuti kult kojeg su na prijelazu milenija u Burnumu utemeljili legionari XX. legije. Vedrana Jović u radu “Jugoistočni potez zadarskih zidina – povijesni razvoj od antike do kasnog srednjeg vijeka” donosi pregled arheoloških istraživanja na širem području jugoistočnog poteza povijesnih zidina Zadra. Ana Jordan Knežević u članku “Ranokršćanske crkve s kontinuitetom u predromanici u Zadru” analizira crkve s prostora grada i njegova prigradskog prostora. Slijedi rad Zvjezdane Strike “Samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu od utemeljenja do 1125. godine – povodom 950. godišnjice njegova prvog spomena”. U radu “Stare mjere Splita od 15. do 19. stoljeća” Marija Zaninović Rumora prati razvoj mjernog sustava splitske komune od 15. do 19. stoljeća. Lovorka Čoralić autorica je rada “Prilog poznavanju djelovanja duhovnih osoba iz Splita u Mlecima (od XV. do XVIII. stoljeća)”. Antonija Mlikota u radu “Arsenal u Zadru – povijest, funkcija i revitalizacija” donosi povijesni osvrt na zadarski arsenal i njegovu funkciju kroz vrijeme. Vrlo je zanimljiv rad Grozdane Franov-Živković “Bratovštine (skule) župe Blažene Gospe od Luzarija u Preku na otoku Ugljanu u 18. i 19. stoljeću”. Šime Peričić autor je dva rada “Prinos poznavanju gospodarstva otoka Molata od 18. do početka 20. stoljeća” u kojem donosi rezultate najnovijih istraživanja i “Prinos poznavanju gospodarstva Sali od 18. do početka 20. stoljeća”. Ante Bralić i Stipe Ramljak autori su rada “Demografske prilike u drniškom kraju prema austrijskim popisima pučanstva (1857. – 1910.)”. Slijedi rad Andreja Rahtena “‘Šusteršićevi pravaši’ – geneza trijalističkog savzeništva slovenskih katoličkih narodnjaka i dalmatinskih pravaša”. Milivoj Blažević autor je rada “Povijest trgovačke, obrtničke i bankarske djelatnosti u Šibeniku od 1921. do 1941. godine”. Najzad, posljednji je članak “Začetci višestranačja u Hrvatskoj 1989. godine” autora Šime Dunatova.
Ocjene i prikaze novijih knjiga dali su Mislav Elvis Lukšić “Znanstveno izdanje o dobu Bernardina Frankapana i čuvenom ‘Govoru za Hrvatsku’”, Šime Peričić “Prilog zavičajnoj povijesti zadarskog kraja” i opet Mislav Elvis Lukšić “Znanstvena studija o hrvatskom ratnom trijumfu” gdje govori o izvrsnoj knjizi “Oluja” jednog od naših ponajboljih povjesničara Davora Marijana.