Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Klapska pjesma čuva dignitet glazbe

Autor: Valentina Mlađen

07.03.2010. 23:00
Klapska pjesma čuva dignitet glazbe

Foto: Tomislav SERDAR



Danas čak i klapa srednje kvalitete iz Hrvatske koja dođe u inozemstvo osvaja zlatne plakete, to govori o tome koliko je ta razina narasla u posljednjih desetak godina, kaže Bojan Pogrmilović
U svrhu promoviranja i poboljšanja klapske glazbe i kulture u subotu je u Pakoštanima održana Zimska klapska škola. Ona je ujedno svojevrstan nastavak onoga što se u Pakoštanima počelo događati 2008. godine organizacijom festivala klapa “Školjka”. Predavači u školi bili su uvaženi stručnjaci za klapsko pjevanje Bojan Pogrmilović, Joško Ćaleta i umjesto Ljube Stipišića Delmate, koji je bio spriječen zbog bolesti, gostovao je Mojimir Čačija.
Na mjesto umjetničkog ravnatelja Zimske klapske škole sjeo je Bojan Pogrmilović, a izvršnog producenta Nino Maksan. Cilj ove škole je da postane tradicionalna i da se njome popuni prazno zimsko razdoblje edukacijom klapa i klapskih voditelja kako bi njihovi nastupi bili što kvalitetniji i uspješniji. Pokrenuta je ona i jednom novinom koja je utemeljena već na festivalu klapa “Školjka” gdje se pri dodjeljivanju uvodi i ocjena na način da članovi žirija, eminentni stručnjaci, za svaku klapu pišu poseban komentar što je na neki način posebna vrsta edukacije kojom se klape usmjerava boljem načinu rada. Ovom školom članovima klapa i njihovim voditeljima žele se pokazati različite mogućnosti kako klapa može napredovati, a ne samo u pjevačkom umijeću.
U subotnjoj klapskoj školi predavači su podijelili svoja predavanja po temama. Obrađene su tri teme, a podijeljene su tako da svaki predavač predaje ono u čemu je i sam specijalist. Bojan Pogrmilović najviše se bavio tehnikom, a Joško Ćaleta stilom i etnomuzikološkim razlikama. Ljubo Stipišić trebao se baviti dubljim smislom tekstova i postanka pjesama, no umjesto njega Mojimir Čačija je predavao o tome kako tretirati razliku između tradicionalnog klapskog izričaja i suvremenog klapskog izričaja koji je sve popularniji.
Za prvi dan Zimske klapske škole klape su se odazvale u zahvalnom broju od pedesetak ljudi, što članova klapa, a što njihovih voditelja. U budućnosti Zimska klapska škola trebala bi biti organizirana na način kao i škole stranih jezika tako da polaznici slušaju po stupnjevima, oni koji kreću ispočetka prvi stupanj i tako dalje. Ipak to sve ovisit će o anketi koju će ispuniti ovogodišnji polaznici kako bi se ocijenio rad i korisnost škole.
Umjetnički ravnatelj škole Bojan Pogrmilović nada se kako bi se zimska škola mogla pretvoriti i u jesensku i proljetnu, te kako bi iz jednodnevnog seminara mogla doći i na trajanje od dva tri dana. Na ovaj način nadaju se postaviti klape na još zahvalnije mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni koje im pripada, ali još nisu zauzele.
– Danas čak i klapa srednje kvalitete iz Hrvatske koja dođe u inozemstvo osvaja zlatne plakete, to govori o tome koliko je ta razina narasla u posljednjih desetak godina. A što se tiče hrvatske glazbene scene, pa mislim da nema klapa da bismo u ovoj poplavi šunda i kiča bili jako osiromašeni. Nažalost kretanja na glazbenoj sceni nisu previše pozitivna i sreća da postoje ovakvi oblici glazbovanja koji još ipak imaju jedno dostojanstvo i dignitet poput ove škole i festivala, rekao je umjetnički ravnatelj škole Bojan Pogrmilović. Kad su klape postale popularne njihova prva uloga bila je da prate neke tada poznate pjevače, a često se događalo da prate pjevače od kojih je svaki pjevač u klapi bio bolji od onoga koga su pratili. Danas je situacija i obrnuta pa su klape često glavni akteri festivala i glazbenih natjecanja. Ipak pitanje je gdje klape danas stoje, o čemu je bilo riječi i na predavanju gdje se pokušalo utvrditi prestaje li klapa biti folklorna skupina i postaje li ona masmedijski proizvod. Odgovor na to pitanje je i jedan od glavnih ciljeva ove škole – podići klape na tu razinu da klape ipak zadrže svoju prepoznatljivost, svoje korijene, a da u koraku sa suvremenim dobom budu i ono što suvremena publika očekuje od njih.