Žene samostalno ne raspolažu s dovoljnom količinom kapitala

U korporacijama, trgovačkim i dioničkim društvima je jako malo žena koje su članice uprava ili dioničarke. Koliko će se to promijeniti ovisi o zakonskoj regulativi, kazala je direktorica tvrtke „Marex-gel” Sandra Lukavac Lordanić

71 obrtnica je na zadarskom području stavila “ključ u bravu” u odnosu na prošlu godinu, te je sada i 1.447 obrta u vlasništvu žena u odnosu na 3.566 obrta u vlasništvu muškaraca, što je 32% u odnosu na ukupan broj obrta. Istaknuo je to tijekom tematske sjednice Odbor a za ravnopravnost spolova Zadarske županije na temu “100 godina poslije – Žene na tržištu rada u Zadarskoj županiji” na kojoj je rečeno i kako su obrtnice u slučaju zatvaranja obrta u nepovoljnijem položaju od zaposlenica koje time gube radno mjesto iz razloga što im je ukinuto pravo na naknadu za nezaposlene.
Tematska sjednica održana je u povodu obilježavana Međunarodnog dana žana. Na sjednici su osim članica Odbora sudjelovale i poduzetnice, te saborske zastupnice Ingrid Antičević Marinović (SDP) i Nevneka Marinović (HDZ), načelnica Općine Lišane Ostrovičke Ivana Dević (HDZ), ali i dvije županijske vijećnice koje nisu članice Odbora; Renata Sabljar Dračevac (SDP) i Grozdana Perić (HDZ) koja je i pročelnica UO za financije u Gradu Zadru. Na sjednici, kako je primijetila Antičević Marinović nije bilo ni jednog muškarca. Nije došao ni Ivan Miličević (HSP) koji je, uostalom, jedini član Odbora za ravnopravnost spolova.
-Jedan od razloga zbog kojeg nema više žena u poduzetništvu jest što žene danas samostalno ne raspolažu s dovoljnom količinom kapitala. U korporacijama, trgovačkim i dioničkim društvima je jako malo žena koje su članice uprava ili dioničarke. Koliko će se to promijeniti ovisi o zakonskoj regulativi. Ono što bi ženama olakšalo je i uspostava adekvatne skrbi o djeci i roditeljima, kazala je direktrorica tvrtke “Marex-gel” Sandra Lukavac Lordanić napominjući kako radno vrijeme dječjih vrtića od 7 do 15 ili 16 sati nije adekvatno, jer  nije prilagođeno stvarnom radnom vremenu žena u poslovnom sektoru.
Predsjednica Županijske skupštine Irena Devčić Buzov (HSS) je napomenula kako u Skupštini ima 11 vijećnica što je 24 % u ukupnom borju od 45 vijećnika.
– Od četvero županijskih dužnosnika, jedna je žena, a od 12 pročelnika tri su žene. S ovim ne možemo biti zadovoljni,ali možemo bit zadovoljni pozitivnim trendom, jer ipak imamo više žena, i u predstavničkom tijelu, i u izvršnoj vlasti nego ranije. Kad govorimo o ustanovama, u školstvu su 76% zaposlenih žene, a u zdravstvu 79%, izvijestila je Devčić Buzov.
-Ženama samo treba pružiti mogućnost i brzo će svojom sposobnošću doći na rukovodeća mjesta. Koliko će ih na tim mjestima poštovati, drugi je problem. Činjenica je da živimo u tradicionalnom društvu, i dok god žena nakon osam sati posla, mora i kući odraditi “smjenu”, tu nema ravnopravnosti. Žene često dobiju otkaz prije kraja porodiljnog dopusta, a ako je žena često na bolovanju kako bi njegovala članove obitelji, brzo dobije radnu knjižicu, upozorila je Ivana Dević.
– Prosječna žena u Hrvatskoj je nezaposlena, potplaćena, neplaćena ili radi na crno, sama se brine za svoju djecu, svoje roditelje i roditelje svojeg partnera. Sve što vrijedi najčešće je u rukama muškaraca. Nije vrijeme da plačemo nad svojim sudbinama, nego, što nam je činiti? Treba nam savezništvo i solidarnost. Treba nam Zakon o radnim i socijalnim sudovima jer se, kad govorimo o radnim pravima, najviše krše prava radnica, kazala je Antičević Marinović koja je izrazila i stav kako je hrvatskom društvu potrebna zakonska odredba o obveznom porodiljnom dopustu za muškarce, kakva postoji u skandinavskim zemljama. Oko ovog stava nije se usuglasila s Nevenkom Marinovoć koja je ocijenila kako za ženu nema veće slobode od izbora želi li na porodiljni dopust ona ili otac djeteta.
– Žena jedina može roditi, a s kojim pravom država lišava muškarca brige o potomstvu? Muškarac je dužan brinuti se o potomstvu, odgovorila je Antičević Marinović.
Grozdana Perić (HDZ) i Renata Sabljar- Dračevac (SDP) pokazale su različitost pogleda vezanu uz temu potplaćenosti žena.
-Vrijeđa me kad se spominje da su žene manje plaćene od muškaraca za iste poslove. Ne znam iz čega se ti podaci izvlače, možda iz ukupnih plaća u kojima muškarci kao menadžeri imaju veća primanja, pa u prosjeku ispada da su žene manje plaćene, ali mislim da to kad gledamo na razini pojedinca nije točno, rekla je Perić dodajući kako ona, kao pročelnica u gradskoj upravi, ima istu plaću kao i njezini kolege pročelnici.
Sabljar-Dračevac je na to odgovorila navodeći kako u poslovnom sektoru i žene i muškarci kad dolaze na pojedino radno mjesto sami s poslodavcem dogovaraju plaće i kako je čest slučaj da kod tih dogovora žene dobiju plaću manju i do 25 ili 30 posto u odnosu na njihove kolege na istim radnim mjestima
-To smo same krive i na nama je da se izborimo. Najvažnije je razbiti arhetipe, a arhetipe ne stvaraju očevi nego majke, poručila je Sabljar-Dračevac.