Za žene i dalje “rezervirani” poslovi čistačica i trgovkinja

U organizaciji županijske i gradske Ženske inicijativa HNS-a Zadar, jučer je u povodu Međunarodnog dana žena 8. ožujka, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice održan okrugli stol na temu “Žene i tržište rada”. Prezentaciju pod nazivom “Hrvatsko tržište rada u čežnji za neodgodivim strateškim potezima” održao je mr. sc. Renato Jerončić, viši predavač na Sveučilištu u Splitu i zaposlenik splitske podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Jerončić je naglasio kako registrirana zaposlenost uopće ne daje sliku tržišta rada u Hrvatskoj. Naime, od kada je nezaposlenima dana mogućnost da se zdravstveno osiguraju, a da za to ne trebaju biti prijavljeni i na Zavodu za zapošljavanje, jaz između onih koji su prijavljeni na HZZ-u i HZZO svake je godine veći, odnosno zdravstveno osiguranje ima oko 200.000 radno sposobnih koji nisu prijavljeni na HZZ-u. Jerončić smatra kako HZZ ne radi, a niti može puno napraviti po pitanju poticanja zapošljavanja, budući da su zakonski ograničeni, a sve dosadašnje mjere nisu dale nikakve dugoročne rezultate:
– Već godinama slušamo o novcu iz EU fondova, o poticanju gospodarstva i javnim radovima. Upravo su ti javni radovi pomalo smiješan pojam. Jedan me prijatelj iz Njemačke pitao “koliko ste vi to mostova, tunela i cesta izgradili s tim javnim radovima?”. Što kod nas ljudi uopće rade na tim tzv. javnim radovima i koliko njih je zadržalo taj posao? Naša stopa zaposlenosti najniža je od svih država u regiji, čak i Grčka ima višu stopu. Zapravo, najniža stopa je Turskoj jer tamo u mirovinu možete ići s 45 godina, pa onda to statistički izgleda puno gore nego što jest, ali je situacija kod nas znatno teža, rekao je Jerončić te dodao kako se potcanjem odlaska u mirovinu također stvara još jedan problem, a to je preopterećenje mirovinskog fonda.
– Umirovljenike možemo podijeliti u dvije skupine. U one koji su otišli u starosnu mirovinu te u hrvatske branitelje. Skupina koju čine branitelji sve je veća. Njihova prosječna mirovina iznosi nešto više od 5.000 kuna, dok drugi umirovljenici primaju oko 2.000 kuna. Znači, država za umirovljene branitelje izdvaja oko 200 milijuna kuna mjesečno, a većina njih su radno aktivni ljudi, ljudi koji imaju oko 45-50 godina života. No, ne treba tim ljudima “suditi”. I ja bih napravio isto da nemam izbora, odnosno da ne mogu naći posao, samo zato što mi je to država sa svojim zakonima omogućila, rekao je Jerončić  te dodao da su se u zadnje dvije do tri godine, od kad je sveopća kriza uzela maha, broj nezaposlenih muškaraca gostovo dostigao broj nezaposlenih žena. Što se žena tiče, one i dalje posao najčešće nalaze uglavnom u sezonskim poslovima, kao čistačice ili posluga, ili u sektoru trgovine. Ako pak i nađu nešto bolje zaposlenje, poput nastavnice u školi, najčašće je riječ o vrlo kratkom roku, kao zamjena za nekoga tko je na porodiljnom dopustu ili bolovanju.
– Mi nećemo napraviti ništa dok ne definiramo ciljeve i strateške poteze, zaključio je mr. sc. Renato Jerončić.