Zadrani nespremni za spremnike

Bit će potrebno daleko više spremnika za otpad nego što danas. Morat će postojati spremnici za staklo, papir, MET ambalažu, plastiku, za biootpad i to na tisuće spremnika, kojI će se, kako se predlaže budućim zakonom, “načičkati” oko obiteljskih kuća, javnih ustanova, stambenih zgrada, u tzv. reciklažnim dvorištima

Javnosti je već dobro poznato kako nova hrvatska vlast priprema, između ostalih i donošenje novoga Zakona o otpadu. S tim temama je u Zadar ovoga tjedna stigla prvi put i nova ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja je osim problematike oko izgradnje budućega Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, najviše pozornosti posvetila budućem načinu odlaganja komunalnog otpada, odnosno odredbama novoga zakona.
Skupa novost
A za građane je najvažnije odvajanje kućnoga otpada, njegovo sortiranje po vrstama. Riječ je, zapravo, o vrlo kompleksnoj i skupoj novosti i već sada se može tvrditi da će se to provoditi sporo i teško. Bez obzira na svu odlučnost odgovornih u ministarstvu i struci. Naime, prvi stručnjaci u toj domeni, direktori komunalnih poduzeća iz cijele Hrvatske okupljeni u udruzi pri Gospodarskoj komori Hrvatske, a kojoj je predsjednik Zadranin, direktor zadarske Čistoće Tomislav Ćurko, prošloga se tjedna sastala i ministrici predložila više konkretnih i praktičnih prijedloga, koje će ona vjerojatno i uvrstiti u nacrt budućeg zakona.
Valja reći da su u komunalnim poduzećima diljem zemlje oprezni oko najava novih propisa, da im se baš i ne vesele previše, jer samo odvajanje kućnoga otpada će zahtijevati puno veći standard nego što je postojeći. Takvi propisi već odavno postoje u znatno razvijenijim i bogatijim zemljama od naše. Ne samo da oni zahtijevaju puno bolju opremljenost komunalnih tvrtki i to u tehničkom, tehnološkom i kadrovskom smislu, nego najprije zahtijevaju bogatije građane, korisnike usluga. Pa i danas ima nemali broj građana koji ne mogu plaćati usluge odvoza komunalnog otpada, bez obzira na to što su to najjeftinije od svih drugih režija, a kako će to biti nakon donošenja novoga zakona, teško je predvidjeti. Jer, svakome je jasno da će novi način odvoza kućnoga otpada biti skuplji, bez obzira na to što oni koji ga predlažu govore da će se odvajanjem automatski proizvoditi manje otpada, pa tako i manje plaćati. Jer, komunalne tvrtke će se morati uskladiti, a to će koštati. Bit će im potrebno, na primjer, daleko više spremnika za otpad nego što ih imaju danas.
– Morat će postojati spremnici za staklo, papir, MET ambalažu, plastiku, za biootpad i to na tisuće spremnika, kojI će se, kako se predlaže budućim zakonom, “načičkati” oko obiteljskih kuća, oko javnih ustanova, stambenih zgrada, u tzv. reciklažnim dvorištima…, kaže Ćurko.
Plaćanje po volumenu
Kad je riječ o Zadru, još prije su uvedeni spremnici koji su namijenjeni obiteljskim kućama, koje sada plaćaju po volumenu, kako je to i zahtijevao stari zakon u svojim izmjenama i dopunama od prije dvije godine. Postoje zasad spremnici od 80, 120 ili 240 litara, a i cijene su im određene prema veličini. Za najmanji se plaća mjesečno 47,66 kuna, za srednji 55,04 i za najveći spremnik 69,80 kuna.
Čistoća je još 2005. godine u svoj sustav odvoza komunalnoga otpada uvela kante za obiteljske kuće i s početnih oko 2.000 u pilot-programu za Diklo i Arbanasi, već 2009. godine ih je imala oko 14.000.
– Svaka obiteljska kuća je dotad dobila svoju zelenu kantu. Kasnije su i mnoge okolne općine uvele takav način prikupljanja otpada, pa Čistoća danas radi s ukupno 25.000 kanti. Od toga 11.000 komada ih je u vlasništvu deset općina i Grada Nina. Zadarska Čistoća građanima je stavila na više lokacija na raspolaganje i kontejnere za odvajanje otpada, da se polako privikavaju. Nisu Zadrani u tome pokazali baš neku revnost, slabo odvajaju otpad. Osobito nije uspio pokušaj na Bilom brigu, ističe Ćurko.
Naime, tamo je, kao u najgušće naseljenom gradskom kvartu, Čistoća bila postavila žute kontejnere za tzv. polimere, one koji nisu obuhvaćeni povratnom naknadom. No, umjesto boca od ulja, od kozmetike, čašica od jogurta, plastičnih vrećica i sličnoga, u žutim kontejnerima je najčešće bilo svakakvo smeće, ono koje tamo ne pripada. To je pokazalo ne samo kulturu dijela stanara toga naselja, nego i ukazalo na problem da Zadrani još nisu spremni za odvajanje komunalnoga otpada.