BDP raste, ali radnici taj oporavak ne osjećaju

Što o trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj misle radnici i njihovi sindikati, koji su njihovi zahtjevi, koje su ekonomsko-socijalne perspektive Hrvatske, kako danas uistinu žive hrvatski građani, kakve su im plaće, što hrvatska Vlada nudi mladima, imamo li uistinu „mjere do karijere” ili „mjere do autobusnog kolodvora” – to je dio pitanja i problematike kojom su se jučer u zadarskom hotelu Kolovare bavili predstavnici SSSH-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poslodavaca (HGK) i akademske zajednice, odnosno Sveučilišta u Zadru.
Povećanje minimalne plaće
Na panel raspravi pod nazivom “Kvalitetna radna mjesta u Hrvatskoj: trendovi, mogućnosti i očekivanja” izneseni su poražavajući podaci kako je od 2008. godine do danas izgubljeno više od 150.000 radnih mjesta, da se iselilo više od 200.000 ljudi, uglavnom mladih, da raste broj ljudi koji rade bez plaće, da se otopila ušteđevina, a ekonomski rast pao za gotovo 12 posto.
– Hrvatsko se gospodarstvo sada oporavlja, BDP bilježi najveći rast u posljednjih devet godina, ali radnici taj oporavak ne osjećaju. Hrvatska ostaje pri vrhu europske ljestvice po nezaposlenosti mladih, ali i one koja ukazuje na negativne demografske trendove. Dok se naši političari već drugi niz mjeseci bave sami sobom, ljudi iz Hrvatske odlaze, nemaju volje ići na birališta i jednostavno ne vide perspektivu u Hrvatskoj, izjavio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH, poručujući kako se sindikalci s takvom situacijom ne mogu i neće miriti.
– SSSH mora inzistirati i tražiti od Vlade RH da minimalna plaća u Hrvatskoj, koja je danas 2.620 kuna neto, mora biti veća, da u Hrvatskoj radnici moraju imati mogućnost zaraditi plaću i uvjete za zapošljavanje. To je cilj kampanje koju provodimo tijekom cijele godine, a provodit ćemo ju i ubuduće, poručio je Novosel izražavajući i zabrinutost zbog neizvjesnosti mirovinske i zdravstvene reforme.
Zbog tako loše situacije Novosel je jučer u hotelu Kolovare s 50-ak sindikalnih povjerenika iz svih dijelova Hrvatske i grana gospodarstva, razgovarao i o pripremi za moguće industrijske akcije i prosvjede.
Četvrtina zaposlenih s ugovorom na određeno
Ana Miličević Pezelj, tajnica za javne politike i socijalni dijalog pri SSSH napomenula je kako ni Zavod za zapošljavanje, a niti Ministarstvo rada, nisu oni koji bi trebali voditi politiku zapošljavanja jer, konkretno HZZZ samo provodi mjere koje je usvojila Vlada.
– Integrirana politika zapošljavanja je područje odgovornosti same Vlade. Do sada je svaka Vlada štekala u tom području i najteže je bilo postići upravo to da se provede mirovinska reforma, osigura socijalna sigurnost, uvede primjereno vrijeme primanja naknade u slučaju prestanka radnog odnosa, podizanje zapošljivosti slabije zapošljivih kategorija radnika i slično, navela je Miličević Pezelj, podsjećajući i na izmjenu odredbi Zakona o radu iz 2013. godine koje se odnose na ugovor o radu na određeno vrijeme. Posljedično, istaknula je, danas imamo 25 posto, odnosno četvrtinu ukupno zaposlenih s ugovorom na određeno, a to, kazala je, ponajviše utječe na sigurnost radnika i kvalitetu njihova života. Iznijela je i stav kako se stručno osposobljavanje mladih, koje zapravo zamjenjuje praksu, zloupotrebljava pa oni postaju besplatna radna snaga na rok od godine dana. Kao primjer navela je oglas kojim jedan trgovački lanac traži 23 blagajnika.
– Njih se obuči u svega mjesec dana pa je onda i jasno što je to zapravo. Tragično je i što Vlada tolerira komentare Hrvatske udruge poslodavaca koji tvrde kako je sve to sasvim normalno s obzirom na rizičnost poslovanja, rekla je Miličević Pezelj osvrnuvši se i na krizu u koncernu Agrokor, njezin ishod i posljedice.
Problem sezonaca
Doc. dr. sc. Sven Marcelić sa zadarskog Sveučilišta također se osvrnuo na odlazak školovanih kadrova u inozemstvo gdje se njihov rad cijeni te gdje mogu primijeniti svoja znanja, ali i sezonizaciju u području Dalmacije i Istre.
– U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je jako pao broj stalnih poslova, a samo u 2009. imali smo gubitak od oko desetak tisuća radnih mjesta, što je pogotovo pogodilo Sjevernu Hrvatsku i muški dio populacije. S druge strane vidljivo je da stalne poslove sve više zamjenjuju sezonski, privremeni poslovi. U svijetu rada sve više se briše onaj srednji sloj kvalificiranih poslova te se dijeli na visoko kvalificirane stručnjake i radnike za poslove gdje se ne traži neka kvalifikacija i to su ključni problemi koje treba mijenjati, tvrdi Marcelić, a o temi sezonskih poslova te nedostatka radne snage za sektor turizma govorio je i Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma i usluga Hrvatske.
– Problem sa zaposlenicima u turističkim, ugostiteljskim djelatnostima tijekom turističke sezone jest dijelom i u nedostatku obrazovanog kadra, ali i u činjenici da su plaće male. Naravno da onda ljudi traže stalno rješenje i da odlaze i u inozemstvo gdje će tijekom cijele godine imati posao te moći planirati život, podizati kredite i slično, kazao je Andrić dodajući kako je ideja o uvozu sezonaca za potrebe turizma glupost iz prostog razloga što se na taj način neće dobiti kvalitetni radnici.