Grožđe iz Nadina plaćaju u zlatu

Slika korisnika valentinam
OKORJELI AGRONOM U RAVNIM KOTARIMA VIŽITAO MASLINIKE I VINOGRADE POSLIJE KIŠE
U kotarima nema previše grožđa. Slana je desetkovala Nadinsko blato, a suša ostala vinorodna područja. Ono grožđa što ima prodaje se direktno u vinogradu. Govori se da najveće viškove Merlota i Syraha s Nadinskog blata otkupila vinarija iz Slavonije i plaća grožđe u zlatu
Marijan TOMAC
GUŠTICIR I PREMUDIR – Kiša je pomogla maslinama

Pala je dugo očekivana kiša. Nije podjednako daždilo u svim dijelovima Županije. Više uz more, a manje u Ravnim kotarima. Kiša je donijela i zahladnjenje, bolje reći stigla je jesen onakva kakva mora biti.

O značenju kiše nije potrebno posebno govoriti. Ona prva, svega od nekoliko litara pomogla je da biljke polako izađu iz stresa. Svega četiri litre koliko je palo u prvom navratu, ali masline su osjetile.

Sinteza ulja u maslinama

Plod više nije namriškan, već se ispunio, govori urednik Nedjeljko, inače maslinar iz hobija. Kiša će pomoći da se nastavi u maslinama sve ono što je zastalo, a u prvom redu to je sinteza ulja. Sinteza ulja je od trenutka okoštavanja sjemenke pa do zrenja. Upravo sada je najintenzivnija.

S kišom i nižim temperaturama, pogotovo noćnim, treba očekivati jači napad maslinove muhe. Proteklih dana muha nije stvarala ozbiljniju prijetnju, ali sada treba biti oprezan. Nije samo muha prijetnja na našem području. Zvao me maslinar Antun Poljanić iz Trstenika na Pelješcu da se je i tamo pojavila maslinova muha.

Gužva u poljoapoteci

Kiša je omogućila da se prione poslovima koji su bili gotovo stali. Vrijeme je za sadnju salate, brokula, kelja pupčara i ostalog povrća koje dospijeva za berbu tijekom jeseni i zime. Jučer sam svratio u jednu poljoprivrednu ljekarnu.

Treba kupiti enološke pripravke jer berba grožđa je pred vratima. Tamo gužva kao u košnici. Kupuju se presadnice povrća. Netko desetak komada, netko nekoliko stotina.

- Moram posaditi sve prije nego se s odmora vratim u Njemačku, govori simpatičan gospodin. Može fotografija i ime pitam. Pušti to, u Njemačkoj sam dobio nagradu za najljepšu okućnicu. O tome su pisale tamošnje novine pa sam imao problema s financima. Ipak to je Hrvatska i nije problem za one koji proizvode, već za one koji ne rade pokušavam uvjeriti gospodina, ali bez uspjeha.

Desetkovan urod grožđa

Veći posao koji uskoro slijedi je berba grožđa. Prije obilaska ravnokotarskog prostora svratio sam na Zelenu tržnicu. Treba vidjeti dali je pristiglo grožđe za prodaju. Na tržnici gotovo nikoga, a o grožđa niti G.

Pitam kada se očekuje, ali to nitko ne zna.

U kotarima nema previše grožđa. Slana je desetkovala Nadinsko blato, a suša ostala vinorodna područja, govori gospodin koji svakodnevno prodaje povrće i upućen je u sve tajne pijace. Ono grožđa što ima prodaje se direktno u vinogradu. Govori se da najveće viškove Merlota i Syraha s Nadinskog blata otkupila vinarija iz Slavonije i plaća grožđe u zlatu.

Dodali duplo cukra

Koliko je to u zlatu pitam dalje. Idi pa vidi, a ne da ja govorim, uporan je prodavač kojem je dosta razgovora i mojih pitanja.

Brojna su upiti kako preraditi grožđe i proizvesti vino u kojem će se uživati cijelu godinu. Pogreške koje se urade u samoj preradi grožđa teško je ispraviti. Najbolje je da samo jedna osoba vodi i organizira posao prerade grožđa, jer u suprotnom moguće su brojne pogreške koje je kasnije nemoguće ispraviti. Sinoć me zove prijatelj Nike sav zdvojan:

- Zamisli što mi se je dogodilo. Brao sam grožđe u subotu jer samo tada imam vremena. Cijeli tjedan radim. Slador je bio nizak pa sam morao doslađivati. Stavio sam cukar da dignem slador na 19 gradi. Rekao sam ukućanima da mješaju redovito mast, ali moj šura kada sam otišao na posao također je stavio šećer. Što da radim?!- zdvojno pita Niko.

Treba mast odnijeti u laboratorij na analizu da se ustanovi sadržaj sladora i kupiti nešto grožđa, ukoliko se nema vlastitog da se smanji koncentracija sladora, savjetujem Niku.

Odvajanje peteljki, prešanje, sumporenje...

U tehnologiji spravljanja vina u našem vinorodnom kraju utjecaj tradicije još uvijek je u prednosti nad tehnološkim dostignućima. Tradicija koja se je prenosila s oca na sina promijenila se je samo u neznatnim detaljima.

U najvećoj mjeri promijenila su se tehnička pomagala, a sve ostalo gotovo je isto.

Prvo što je otpalo to su koševi u kojima se je nogama gnječilo grožđe. Zamijenile su ih muljače prvo one koje ne odvajaju peteljke, a danas one s odvajanjem peteljki. Odvajanje peteljki kod prerade grožđa postalo je pravilo. Samo najtvrdokorniji vinari ne odvajaju peteljke. Odvajanjem peteljki smanjuje se količina tanina u budućem vinu. Drveni mašteli zamijenjeni su onim od plastike, a najveći broj drvenih bačava zamijenili su inoks tankovi. Tehnološki postupak ostao je isti i jednak je kako za proizvodnju bijelih tako i crnih vina.

Nije baš sve tako crno kao što se na prvi pogled čini. Ima značajan broj vinara koji su prihvatili suvremene trendove u proizvodnji vina. Vidljiv je pomak u proizvodnji crnih, a pogotovo bijelih vina. Obavezno prešanje, nakon toga hlađenje mošta, taloženje, sumporenje, dodavanje plemenitih sojeva kvasaca i hrane za kvasce postali su redoviti posao u preradi bijelog grožđa.

Crno kao i prije

U tehnologiji crnih vina mali broj vinara rabi suvremena tehnološka dostignuća. Ostalo je isto kao i prije. Nije se gotovo ništa mijenjalo od onog što se naučilo od dida i oca. U preradi crnog grožđa ne fermentira mošt nego masulj. Fermentacija masulja traje različito i određuje se u danima. Obično traje od 6 do 8 dana. Prvih tri dana masulj se miješa, a zatim se ostavi da uslijed vrenja drop ispliva na površinu mošta. Ujedno drop ne dozvoljava doticaj mošta sa zrakom čime se obavlja alkoholno vrenje u aerobnim uvjetima. Površina dropa je u doticaju sa zrakom i tu se odvija mliječno- kiselo vrenje i odlično je stanište za razvoj vinskih mušica.

Kako proizvesti bijelo, a kako crno vino da se zadrži tradicija, ali i primjene suvremena tehnološka dostignuća pogodna za male podrume i obiteljske vinarije u slijedećem broju Plodova kada će biti berba grožđa i njegova prerada u punom jeku.

 

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika mete
Idealna godina za nadinske vinogradare. Država plati potpore, županija elementarnu nepogodu, nema troškova berbe a ona što je ostalo u zlatu. I svi zadovoljni. Tako to izgleda iz perspektive okorjelog agronoma. Dogodine, u slučaju mrazeva, nadinjani nemojte paliti automobilske gume te stvarati onečišćenje atmosfere, a vi ste najekološkiji u Hrvatskoj. Bolje je ovako, neka slana odnese sve a ono malo što ostane prodajte u zlatu. Tomac, pozdrav. Mete Vrkić.