Vatreni simpozij u Ninu: Ne prihvaćamo Jakšićeve argumente o krstionici!

Ne pamti se kada je ninska stolna crkva sv. Anselma bila tako dupkom puna na jednom znanstvenom predavanju i kada se tražila stolica više, kao što je to bilo ovog četvrtka navečer. Razlog tome je bilo intrigantno predavanje na temu ¨Višeslavova krstionica- Nin¨. Povod tolikom zanimanju publike su dugogodišnji prijepori u znanstvenim krugovima oko toga je li krstionica nazvana Višeslavovom doista povezana s tim hrvatskim knezom. Ti prijepori su se ponovno razbuktali ovog ljeta.
 Ovo predavanje je održano u sklopu V. kongresa hrvatskih povjesničara, koje je sinoć završilo u Zadru. Organizator predavanje bio je grad Nin, koji je, dakako, htio da se iz eminentnih hrvatskih znanstvenih krugova očituju o ovoj temi, koja je podignula veliku prašinu i uzburkala strasti i među stanovnicima Nina.
“Krivac” za ove prijepore je profesor emeritus Sveučilišta u Zadru dr. Nikole Jakšić, odnosno njegova novoobjavljena knjiga pod nazivom ¨Klesarstvo u službi evangelizacije¨. Jakšić je potom i istupio u medijima uz ostalo tvrdeći da je zdenac, odnosno čuvena Višeslavova krstionica, koja datira iz 9. stoljeća, nastala u Veneciji kao dio diplomatsko-misionarskih poslova i da bi se trebala zvati krstionica svećenika Ivana, a ne Višeslavova krstionica te kako nikada nije bila u Ninu.
Obraćajući se nazočnima moderator predavanja dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako ovdje žele, na tragu nekih novih saznanja, progovoriti o krstionici kneza Višeslava.
– Moja kolegica s fakulteta prof.dr. Mirjana Matijević Sokol stručnjak je za hrvatsku srednjovjekovnu povijest i pomoćne povijesne znanosti, što je ključno kada govorimo o predmetu koji nas ovdje zanima. Nimalo nije nevažno da je iza dopremanja krstionice u Hrvatsku stajao tadašnji nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac, što zorno svjedoči o njezinoj važnosti, ne samo za crkvu u Hrvata, već i za svekoliki hrvatski narod, rekao je uz ostalo Galović, dok je Matijević Sokol kazala kako je prvenstveni razlog za ovo predavanje bila nekolicina članaka autora prof. Nikole Jakšića.
– On je tvrdio da ima pouzdano svjedočanstvo, koje pokazuje da se krstionica pod imenom Kneza Višeslava oduvijek nalazila u Veneciji i da nije izlazila iz Venecije te da se ona krstionica, koja se u Ninu spominje, ne može identificirati s knezom Višeslavom.  Svoje teze objavio je nažalost i u međunarodnim časopisima. Ostali smo začuđeni jer autorov ključni dokaz, odnosno pisano svjedočanstvo za iznesenu hipetenziju, nije bio predočen, istaknula je ova profesorica, dodajući kako je cijeli Jakšićev dokazni postupak nelogičan, selektivan i konfuzan i tipa je doskočice.
Doc.dr.sc. Ivan Josipović s Odjela za povijest umjetnosti zadarskog Sveučilišta i bivši asistent prof. Jakšića kazao je kako se dvoumio bi li uopće reagirao na iznesene argumente.
– Optužbe na razini jednog ovako uglednog kongresa nikako ne stoje. Dokaze i to čvrste, da je zaista postojala krstionica u Ninu, nitko do sada nije podastro, unatoč brojnim provedenim istraživanjima od strane čuvenih hrvatskih arheoloških znanaca. Vatru o postojanju ninske krstionice je svojim izmišljotinama zapalio početkom 20. stoljeća akademik Luka Jelić i ona još gori sve do današnjih dana.
Gradonačelnik Ćurko se je osvrnuo na 2001. godinu i ondašnja arheološka istraživanja, koja je na sjevernoj strani župne crkve sv. Anselma, na mjestu pronađene Višeslavove krstionice, predvodio pokojni prof. Janko Belošević.
 – Planiralo se mjesto, gdje su pronađeni temelji krstionice, pretvoriti u svojevrsni paviljon. Bilo je dobre volje, ali nažalost se to nije dogodilo jer smo u to vrijeme imali prijevremene izbore u gradu. Držim da nas prof. Jakšić nije uvjerio, a osobno poznavajući povijest našeg grada, mišljenja sam da i neće. Nemojmo na ovom svetom mjestu podizati međusobne tenzije. Vidite i sami što je ostalo od Nina, nekadašnje hrvatske prijestolnice. Sad smo došli do toga da ni krstionica nije bila u Ninu. Što će biti sljedeće, zapitao se gradonačelnik Ćurko te zaključio kako nema smisla raditi protiv sebe i svog naroda.