17 °C
Online izdanje
Utorak, 02.rujna 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Događaji
RSS feed
Današnji broj
Događaji
Povratak
Zadar se razvio, ali ne na štetu Šibenika i Splita
Piše: Siniša Klarica
Točno se znalo kako ćemo mi iz Zadarske županije nastupati u Saboru. Mi iz SDP-a predlagali smo stare HDZ-ove planove i oni su prolazili kao naši. HDZ je tad predlagao svoje nove planove koji, naravno nisu prolazili. Međutim, oni su kasnije prolazili jer su „prepakirani" kao SDP-ovi prijedlozi, rekao je jedan SDP-ov saborski zastupnik iz tog doba
Foto: Zvonko KUCELIN
Donatov grad odolijeva svim napadima

Otkako se u posljednje vrijeme zakuhalo oko fotelje ministra Božidara Kalmete, sve je više medijskih orkestracija na račun zadarskog razvojnog čuda. Božidara Kalmetu se što izravno, što neizravno, proziva ne samo da je odgovoran za afere u državnim poduzećima iz njegovog resora, nego i za politiku koja je onemogućila razvoj najprije Splita, a sada i Šibenika. Kalmeta je to učinio, upiru prstom tamošnji „lokal-patrioti", na način da su državna sredstva kanalizirana u razvoj Zadra i njegove županije. Pritom je navodno navodno pričinjena šteta i Splitu i Šibeniku.

Priča o malomišćanskoj zavisti dio je folklora u Hrvata. Lokalne razmirice koje većinom nisu prelazile granice ruralnih rezervata, prelijevaju se sada na veća gradska središta. Slična priča razvijala se prije Domovinskog rata, kad su Zadrani upirali prstom u Split, središte tadašnje Zajednice općina Dalmacije. Split je tada optuživan da je tu činjenicu iskoristio za impresivan razvoj. Splićani su Zadru vraćali lopticu onim poznatim vicom kako Zadrani imaju duge vratove da bolje vide preko Velebita i ima li koje slobodno radno mjesto Zagrebu. Priču su podgrijavali tadašnji lokalni moćnici umjetno stvarajući antagonizme i sukobe koji su zapravo bili sukobi interesnih skupina. Kad se malo bolje pogleda geneza predratnog sukoba Zadra i Splita, vidi se da su u njoj sudjelovale ideološki neobojene elite, etatisti i tehnobirokrati raznoraznih provincijalizacija.

Pobuna šibenskih političkih elita

Posljednja priča iz Šibenika, nekadašnje ratne i vinske luke, kasnije dalmatinskog Detroita. Umjesto da paralelno s neviđenim industrijskim uzletom razmišlja o podizanju kakvoće, napose, urbanog življenja svojih građana, Šibenik je svoj višak trošio, a ne reproducirao. U doba SFRJ, Šibenik je imao najveću stopu izdvajanja u sport po glavi stanovnika, ali jedva da je imao pokojeg državnog prvaka. Krahom socijalistički tempirane industrije, ostalo je da se na vjetrometini novih društvenih odnosa, svak za sebe snađe. Šibenik se nije snašao i kad je država odlučila da je na 100 km previše imati dvije policijske i državne uprave, direkciju nacionalne pošte i slične primjere "uhljebljenja" potpuno nepotrebnih kadrova, onda je krenula pobuna, ne naroda, nego formalnih i neformalnih političkih elita.

Za razliku i od Splita i od Šibenika, Zadar je svih ovih 19 godina imao jasnu političku situaciju. Iako je HDZ od 1991. na vlasti u Zadru, uzlet zapravo počinje neposredno prije 2000. i kasnije, promjenom vlasti na državnoj razini. Do tada ratom struja imobilizirani gradonačelnik Kalmeta, polako se rješava HDZ-ovog unutarstranačkog balasta i nakon kraha na parlamentarnim, osigurava pobjedu na lokalnim izborima. Pobjeda je ostvarena iako je HDZ, svega nekoliko mjeseci prije, bio do nogu potučen u svom bastionu na svom terenu. Doduše, pobjeda je nategnuta prebještvom Renate Peroš, ali je osigurala kontinuitet vlasti koji je, u ovakvim politički, bolje rečeno svekoliko ispolitiziranim društvenim odnosima, bio preduvjet za uzlet Zadra.

Znalo se kako će zadarski zastupnici nastupati u Saboru

Istina, ma koliko Kalmeta u to vrijeme bio vješt, ne bi učinio ništa bez pomoći tadašnje središnje vlasti, ali i gradske opozicije u Zadru. Tadašnji prvi čovjek zadarskog SDP-a i saborski zastupnik Romano Meštrović jednom je rekao da bi Božidar Kalmeta usred sjednice ustao sa svog mjesta u sabornici, sjeo u klupe SDP-a i zajedno s Meštrovićem dogovarao taktiku razvojnog puta Zadra. Na lokalnoj sceni, SDP je u to vrijeme učinio iskorak npr. podržavajući Kalmetu u nastojanju da Zadar i njegovu okolicu spasi izgradnje nuklearne elektrane na Viru. Meštrović i SDP-ovci imobiliziraju i efekte hajke na Renatu Peroš te SDP kao „odgovorna" stranka ulazi u tihu kolaboraciju s HDZ-om u biti tupeći svaku gradsku oporbenu oštricu.

- Točno se znalo kako ćemo mi iz Zadarske županije nastupati u Saboru. Mi iz SDP-a predlagali smo stare HDZ-ove planove i oni su prolazili kao naši. HDZ je tada predlagao svoje nove planove koji, naravno nisu prolazili. Međutim, oni su kasnije prolazili jer su „prepakirani" kao SDP-ovi prijedlozi, rekao je jedan SDP-ov saborski zastupnik iz tog doba.

Najbolja potvrda da je bilo tako jesu projekti općine Novigrad. Iako nije bio SDP-ovac, tadašnji ministar Čačić prihvatio je veliku većinu razvojnih projekata koje su dolazile iz ove općine u kojoj je HDZ bio na vlasti.

- Naši projekti bili su tako dobro pripremljeni, da ih tadašnji ministar Čačić nije mogao odbiti. Mogli smo jedino pregovarati o načinu na koji će se sredstva utrošiti, govorio je tada načelnik općine Joso Klapan.

Njegove riječi potvrđivao je i sam ministar govorivši da njegovo ministarstvo obnove i graditeljstva jednostavno nema „oružja" kojim bi odbilo kvalitetne i dobro pripremljene razvojne projekte ma iz koje stranke dolazile. Suradnja tadašnjeg Čačićevog ministarstva graditeljstva i obnove i zadarske gradske vlasti na projektu POS-a Smiljevac, ogledni je primjer uspješne suradnje dviju suparničkih političkih opcija. Tadašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta i današnji predsjednik HNS-a Radimir Čačić odigrali su utakmicu koja je rezultirala cijenom kvadrata stana ispod, nezamislivih, 600 eura.

Politička kohabitacija

Središnja vlast i oporba bile su svjesne svojih snaga, znajući u tim okolnostima da u Zadru samo zajedno mogu nešto napraviti. Zauzvrat, Kalmeta smiruje povike župana Šime Prtenjače oko Čačićeve uloge oko izgradnje TŠC-a. Igrom slučaja, Čačićev resor nasljeđuje baš Kalmeta. Zapravo, radilo se tad o najbolje organiziranom hrvatskom ministarstvu čije je temelje ugradio još Jure Radić. Kalmeta za razliku od Čačića, nije došao s reputacijom gospodarstvenika ili voditelja velikih infrastrukturnih projekta. Za to je imao danas ostrašćenog državnog tajnika Zdravka Livakovića. Kalmeta je, međutim, imao ono o čemu Čačić samo može sanjati, 12.000 članova HDZ-a u Zadarskoj županiji i deset saborskih mandata. No, time Kalmeta politički sve više biva „pater familias", a ne predsjednik županijskog ogranka svoje stranke.

U tom vremenu neformalne političke kohabitacije, najviše je profitirao Zadar. Dolaskom HDZ-a ponovno na vlast, kohabitacija nije više tako očita. Kalmeta više ne sjedi ne samo s Meštrovićem u Saboru, nego s nijednim drugim zadarskim SDP-ovcem. (Barem ne javno ili izvan saborskog caffea.) Dolazi do polarizacije cjelokupnog političkog ozračja, ali u kojem Zadar opet ima igrača u državnoj utakmici. No, tadašnji šef SDP-a Račan vidi da takva politika šteti njegovoj viziji socijaldemokracije u Hrvatskoj pa Meštrović sve više pada u nemilost, što rezultira njegovim povlačenjem s političke scene. Zapravo, Romano Meštrović je jedini SDP-ovac koji je uvijek bio svjestan snage svoje stranke na zadarskom području. Niti ju je, za razliku od svojih šefova i nasljednika, precjenjivao niti podcjenjivao. Znao je da izravna konfrotacija s Kalmetom, koji je 2003. saborske klupe napunio s devet, a na posljednjim izborima s deset mandata iz 9. izborne jedinice, vodi samo političkom samouništenju. No, prostora ni želje za suradnjom više nije bilo niti s HDZ-ove strane. Jednostavno, HDZ-u više nije bio potreban takav partner, kao što mu danas nije potreban niti Kotlarev HSP niti Grgurovićeva nezavisna lista niti kao što mu sutra neće biti potrebni HSLS, HSS, umirovljenici i sl...

Šibenik i Split nisu imali ujedinjene fronte

Svi ti odnosi usisani su u žrvanj političke pragme, ovisno o rezultatu i političkom rejtingu. Ostala je, međutim, obveza namirenja svih onih koji postižu rezultat u korist HDZ-a, pa i na ovoj paralelnoj sceni. Politički i ini ustupci, doprinosi, rezultati u HDZ-ovom političkom „curriculumu vitaeu" uvijek se moraju honorirati. Prevedeno na hrvatski, riječ je o običnom klijentelizmu. Ne treba imati zablude da su i drugdje u uljuđenoj Europi, primarne ideološke razlike. Politička snaga HDZ-a se ne ogleda samo u izbornom rezultatu niti je čini pozicija najjače stranke u Hrvatskoj. Ona se ogleda u moći da kreira odnose i u drugim političkim snagama. Nerijetko i u onim, samo naoko i formalno, suprotstavljenim.

Niti Šibenik niti Split nisu imali takvu vrstu ujedinjene, fronte niti je bilo koja od oporbenih političkih snaga mogla zadužiti čak predsjednika svoje stranke da joj posveti više pažnje niti se u hrvatskim razmjerima nametnuti kao politički relevantan faktor. Kad je Kalmeta toliko osnažio u hrvatskim razmjerima, više mu Meštrović odavno nije bio glavni oporbeni protivnik. Onda se dogodilo da zadarsku oporbu u stvari igraju SDP-ovci iz drugih sredina. Izravnu optužbu za korupciju u Zadru objavio je također bivši ministar Ivica Pančić. No niti Pančić niti nova čelnica zadarskog SDP-a Ingrid Antičević-Marinović nisu se odjenuli u hobotnicu, već su u svojim kancelarijama pričekali kako će završiti ovaj „ginola - performance" kojim upiralo pokazati da je cijena „Kalmetine" zapravo spomenik korupcije u Hrvata. Realno, leđa Kalmeti su tako bila osigurana, pa jedna za drugom zadarske stranke prelaze u drugi razred političke relevantnosti. S tako čistom situacijom, HDZ nema u Zadru niti koliko-toliko verbalno jakog oponenta, a kamoli značajnu političku oporbu.

 

Zadar nikome ništa nije uzeo

Svi projekti na koje prstom upiru nezadovoljnici iz susjednih sredina, poput trajektnog pristaništa, poliklinike, pročišćivača ili pristupne ceste financiraju se iz izvanproračunskih sredstava stranih razvojnih banaka. Tako i formalno, Zadar nije mogao oduzeti nešto nekome jer apliciranje za pretpristupna sredstva nisu plod glasačke mašinerije, saborskih lobija „ja tebi - ti meni" ili tezgarenja amandmanima kod donošenja državnog proračuna. Plod je to umješnosti u pregovaranju, ali sa situacijom da su ti leđa u toj „kockarnici" okrenuta zidu.

 

Zadarski gradonačelnik: Počnite misliti sami o sebi kao što smo se i mi mislili

Politička nestabilnost i negativni gospodarsko-društveni procesi u sredinama koje danas prozivaju Zadar, izravni su krivci za stagnaciju istih tih sredina. Današnji im gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić stoga poručuje:

- Temeljna odrednica koja je doprinijela razvoju Zadra je gradnja autoceste. Ona je došla do Zadra, ali i do Vrgorca i kreće prema Pločama. Obnovili smo najstarije sveučilište u Hrvatskoj. Grad smo koji je samostalno donio neke graditeljske odluke, ali u kojem je privatno poduzetništvo pokrenulo značajne investicije osobito u turizmu. Očito je da kroz ovih petnaestak godina Grad Zadar sa svojom upravom, osmišljava na najbolji način svoj ukupni razvoj. Pri tome, mi izvanredno dobro surađujemo sa svojim susjedima. Što više, želimo im biti potpora. Doista, mi ne mislimo sami o sebi i tako ćemo nastaviti u budućnosti. Svima koji osjećaju izvjesnu zavist prema Zadru i prema njegovom razvoju, naša je preporuka da se počnu misliti sami o sebi kao što smo se mi mislili. Šibenčanima želim svaki razvoj, sreću i dobro i uspjeh kao i nama. Doista ne shvaćam ovu oštricu kritike koja proizlazi iz čiste zavisti. Mi doista ne smetamo nikom i želimo sa svima surađivati. Međutim, za svaku je osudu i haranga je miješati nešto što se zove srpski imperijalizam sa zadarskim. Takve neodmjerene izjave mogu imati posljedice u odnosima između naših građana pa preporučujem našim građanima da ostanu mirni i da se na nikakav način na ovo ne osvrću i ne reagiraju."

Komentari (1)

fivermarin, prije 1728d 15h
A di se to Zadar razvio? Samo je malo manje propao od Šibenika i Splita a razvoj????.
Koliko imamo novih škola, tvornica,gimnazija, bolnica, hotela,pruga,autobusa,vlakova, brodova,aviona????
Stvarno ako se razvoj broji u shopingcentrima onda se je razvio.
Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr