Balastne vode najčešći način prenošenja invazivnih vrsta

Balastne vode su najčešći način prenošenja invazivnih vrsta. Osamdeset tisuća brodova godišnje preveze oko 12 milijardi tona balastnih voda. Problem se događa ako se strana vrsta prilagodi novom okolišu, kaže Mokos

More pokriva 71 posto površine našeg planeta, najveći je proizvođač kisika, na njegovim obalama živi šezdeset posto svjetske populacije. U trenutku kada se brodovima obavlja osamdeset posto svjetskog transporta, potreba za zaštitom i očuvanjem mora je izraženija nego ikada. Na opasnosti koje prijete upozorili su asistenti i studenti Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru na zadnjem ovogodišnjem Morskom utorku na temu “Najdragocjeniji dar pomoraca – promicanje zaštite mora”.
Predavanja pod nazivima “Invazivne vrste: balastne vode i prijenos organizama morskim plovilima”, “Brodske havarije i onečišćenje mora naftom te globalno zagrijavanje”, “Brodsko ispuštanje plinova i globalno zagrijavanje” održale su asistentice na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru dipl. ing. Melita Mokos, mag. ing. Ana Gundić te student nautike Kristian Kovač.
– Balastne vode su najčešći način prenošenja invazivnih vrsta. Osamdeset tisuća brodova godišnje preveze oko 12 milijardi tona balastnih voda. Problem se događa ako se strana vrsta prilagodi novom okolišu. Prije toga treba preživjeti ekstremne uvjete tijekom transporta, bez kisika i svjetla. Do problema dolazi ako se ona prilagodi i počne razmnožavati pa u nedostatku prirodnih neprijatelja počne ugrožavati domaće vrste. To može dovesti do teških ekoloških i ekonomsko-socijalnih posljedica. Na primjer, invazivna vrsta Mnemiopsis Leidyi je u Crnom moru izazvala smanjenje brojnosti srdela i inćuna, kaže Mokos.
Gundić ističe da se više od dvije trećine proizvedene nafte prevozi morem od čega 0,25 posto završi u njemu. Do najvećih izljeva dolazi tijekom havarija brodova.
– Kasnih 70-ih prošlog stoljeća u moru bi godišnje završilo 400.000 tona nafte da bi ta količina prema podacima iz 2005. godine pala na 27.000 tona. Nafta je lakša od vode, ne otapa se u njoj, pliva na površini, zapaljiva je i toksična za žive organizme. Nakon nesreće tankera Amocco Cadiz koji se nasukao na obalama francuske Bretanje 1978. godine došlo je do izljeva 227.000 tona nafte u more i u roku od dva mjeseca uginule su gotovo sve životinjske vrste. Jedna od posljedica nesreće tankera Exxon Valdez kod Aljaske je uginuće 20.000 ptica. Ova kompanija je trebala platiti osam milijardi odštete zbog nastale štete.
Kovač je kazao da su brodovi veći zagađivači zraka od kopnenih prometala, a razlog tome jest što koriste gorivo s većim udjelom sumpora. Razvojem tehnologije i donošenjem novih propisa nastoji se smanjiti njihov negativan utjecaj na okoliš.