Skratiti zimske i proljetne, a produžiti ljetne praznike

Prije nekoliko dana imali smo radni sastanak, odnosno stručni skup ravnatelja Zadarske županije na kojem smo se složili da bismo školsku godinu započeli tjedan dana kasnije nego do sada, a da bismo zauzvrat skratili zimske i proljetne praznike. Jedini uvjet koji pritom moramo zadovoljiti, a koji nam je zadalo Ministarstvo, je da završetak školske godine mora biti jednak u svim školama, pojasnio je Šimičević

Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najavilo da će od iduće školske godine, 2011./2012. izmijeniti kalendar školskih praznika i zadarske su srednje škole započele razgovore upravo oko ovih promjena u školstvu. Riječ je, naime, o reformi koja podrazumijeva da školska godina više ne počinje kao do sad, prvog ponedjeljka u rujnu, već ovisno o dogovoru županija, koje bi sada trebale o tom terminu same odlučiti. Cilj je, naime, da se skrate proljetni praznici te da se ovisno o interesima u pojedinim regijama u državi produže zimski, odnosno ljetni praznici.
Još “blagoslov” Županije
Tako bi, primjerice, učenici u kontinentalnim krajevima Hrvatske imali dulje zimske praznike kako bi mogli ići na skijanje u jeftinijem terminu, odnosno u onom koji uključuje produljenje zimskih praznika za sedam dana. I putničke agencije imaju interes da građani putuju u jeftinijim terminima, jer se očekuje da će u tom slučaju na skijanje otići i veći broj ljudi. Isto tako bi za učenike iz Dalmacije i Istre školska godina započinjala tjedan dana kasnije nego drugima, i to zbog trajanja turističke sezone, ali i zbog velikih vrućina.
Potvrdio je to i Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora i predsjednik Udruge srednjoškolskih ravnatelja Zadarske županije, istaknuvši da i Zadarska županija ima autonomiju određivanja datuma početka školske godine, ali datum završetka školske godine mora biti fiksan za sve škole u Hrvatskoj.
– Prije nekoliko dana imali smo radni sastanak, odnosno stručni skup ravnatelja Zadarske županije na kojem smo se složili da bismo školsku godinu započeli tjedan dana kasnije nego do sada, a da bismo zauzvrat skratili zimske i proljetne praznike. Jedini uvjet koji pritom moramo zadovoljiti, a koji nam je zadalo Ministarstvo, je da završetak školske godine mora biti jednak u svim školama, uz to da tijekom školske godine kroz petodnevne radne tjedne ostvarimo 175 radnih dana, pojasnio je Šimičević, istaknuvši da su se ravnatelji složili da njihovi učenici nemaju mogućnost odlaska na skijanje u “posezoni”, ali zauzvrat imaju duže ljeto.
Prazničko raspoloženje
Tako bi, kako je pojasnio Šimičević, proljetni praznici umjesto dosadašnjih deset radnih dana, trajali tek tri dana, odnosno tek od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka. No ipak navodi da su sve ove reforme još u povojima, jer ovaj dogovor među ravnateljima treba još “blagosloviti” osnivač njihovih škola, odnosno Zadarska županija.
Iako nije prisustvovao sastanku, sa svim je prijedlozima upoznat i Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića, koji pak smatra da se nikakve odluke na ovu temu ne bi trebale donositi bez prethodno održanog vijeća nastavnika, kao i vijeća roditelja.
– Mislim da mi samostalno ne možemo odlučivati ni o kakvim datumima jer kalendar za predstojeću školsku godinu još nije donesen, s obzirom na to da se zakonski donosi u ožujku. Osim toga, smatram da prijedlog uvođenja fleksibilnog školskog kalendara ima svoje prednosti i mane, i zato mislim da je najprije potrebno razgovarati i s nastavnicima, i s učenicima, i s roditeljima, kazao je Tomčić.
Pa iako bi osnovne škole u Zadarskoj županiji trebale imati školski kalendar jednak srednjoškolskom, u razgovoru s nekoliko ravnatelja doznajemo da osnovnoškolski ravnatelji s ovim novostima još nisu i službeno upoznati.
– Iako sam s ovim prijedlozima za sad upoznata samo preko medija, smatram bi to bio jako dobar potez jer proljetni praznici učenicima prekidaju radnu atmosferu i to ne samo za vrijeme praznika, jer njih to prazničko raspoloženje obuzme i nekoliko dana prije, a drži ih i danima poslije. To jako loše utječe na radni ritam i učenika i nastavnika, kazala je Jasmina Matešić, ravnateljica OŠ Krune Krstića, navodeći da bi se zauzvrat trebali produžiti ljetni praznici, bilo da je riječ o prolongiranju početka školske godine ili njenom ranijem završetku, jer već je stotinu puta dokazano da je za velikih vrućina u školi gotovo nemoguće uspostaviti radno okruženje.
S tim se složila i Jurka Šaban, ravnateljica OŠ Stanovi, koja navodi da je proljetni prekid rada nepotreban, jer učenici se previše opuste.
– Mislim da tijekom školske godine odmor treba vezati isključivo uz nekoliko dana blagdana kako bi dobili više vremena za ljetnih praznika. Mislim da bi to rezultiralo znatnom učinkovitošću, a s obzirom na komentare učenika i svojih kolega, sigurna sam da bi se i oni s time složili, kazala je Šaban.