Sakoman: Vrijeme je da se uhvate “krupne ribe”

– Optimističan sam glede dekriminalizacije lakih droga jer po mom mišljenju je dosadašnji zakon bio rigorozan, a kaznenim postupcima bili su uglavnom obuhvaćeni samo sitni dileri, kaže Sakoman, poručujući da treba istražiti one koji imaju kuće, vile i limene ergele “kupljene od zraka”

Najava izmjena zakonskih odredbi prema kojima bi se posjedovanje opojnih droga za osobnu uporabu kažnjavalo samo prekršajno, posljednjih je dana uzdrmala hrvatsku javnost, a polemike o toj problematici osim “za i protiv” otvorile su i brojne rasprave o uzrocima i raširenosti te pošasti novog doba u pojedinim regijama. Iz statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo proizlazi kako na crnoj listi liječenih ovisnika o opijatima još od 2009. godine prednjači Istarska županija sa stopom od 505,4. Do 2009. godine prva, a posljednje tri godine druga na neslavnoj listi je Zadarska županija sa stopom od 495,69. Slijede Šibensko-kninska županija (355,4), Dubrovačko-neretvanska (316,49), Grad Zagreb (311,6), Primorsko-goranska (298,8) i Splitsko-dalmatinska (298,1), a najbolju situaciju ima Bjelovarsko-bilogorska županija sa stopom od svega 4,6 posto na 100 tisuća stanovnika.
Zakazao represivni aparat?
Iz navedenih podataka razvidne su ogromne razlike u stopi liječenih ovisnika po županijama, a poznati hrvatski stručnjak za prevenciju ovisnosti prof. dr. sc. Slavko Sakoman, voditelj odjela za ovisnosti u KB-u Sestre milosrdnice Zagreb, mišljenja je kako razlog za takvo stanje treba tražiti u odnosu snaga između lokalnog organiziranog kriminala i represivnog aparata.
– Policija i državna odvjetništva uz koordinaciju središta države odgovorni su za takvo stanje u pojedinim regijama. Kvaliteta života jednog Zadra ili Istre, s dobro uređenim školskim, zdravstvenim i preventivnim sustavom, izvrsna je, a te sredine imaju najveće stope liječenih ovisnika u Hrvatskoj. Zašto je to onda tako? Očito je kvaliteta represivnog aparata tu lošija nego drugdje, a ponuda i dostupnost droga veća. Kada je već uočen problem, središte države po sistemu takozvane vertikalne koordinacije trebalo bi vršiti pritisak na lokalne institucije da odrade ono za što su odgovorni i zaduženi – kaže Sakoman, dodajući kako je slika oboljelih na državnoj, pa tako i na lokalnim razinama, ipak daleko bolja nego što je bila unatrag nekoliko godina. Da je to tako pokazuju i statistike HZJZ iz kojih je razvidno značajno smanjenje broja ovisnika posljednjih godina. Primjerice, 2001. godine zabilježeno je 1066 novih ovisnika, a 2010. taj broj je pao na 430.
Manje ovisnika i zbog udara na srpsku mafiju
– Kada je riječ o ovisnosti, cjelokupna slika na državnoj razini je bolja zahvaljujući prije svega naporu ljudi koji se bave prevencijom i liječenjem ovisnika, a svakako se na to stanje odrazio i atak na srpsku mafiju, što za posljedicu ima smanjen dotok heroina – kaže Sakoman podsjećajući i na nedavnu policijsku zapljenu kada je u Puli palo 27 kilograma heroina namijenjenog tamošnjim ovisnicima. Ističe kako je to jako važno jer da bi kasnije bilo nemoguće prikupiti tisuće i tisuće pojedinačnih doza podijeljenih uokolo konzumentima.
– Optimističan sam glede dekriminalizacije lakih droga jer po mom mišljenju je dosadašnji zakon bio rigorozan, a tu prije svega mislim na kaznu od najmanje tri godine za preprodaju. Svjedoci smo kako su kaznenim postupcima bili uglavnom obuhvaćeni samo sitni dileri bez obzira je li riječ o primjerice dva jointa ili je u pitanju heroin – pojasnio je Sakoman dodajući kako bi na lokalnim razinama konačno trebalo započeti rješavati “krupne ribe”. Tko su oni, Sakoman dodaje da se u svim lokalnim sredinama to zna, a slikovito opisuje kako su to ljudi koji nigdje ne rade, a imaju kuće, vile i limene ergele “kupljene od zraka”.
No, iz PU zadarske s njim se ne slažu, a u prilog svojoj tezi da se po pitanju kaznenih djela zloporabe opojnih droga zaista puno radi navode upravo činjenicu da se u Zadru sve više ovisnika prijavljuje na HZJZ.
Ovisnici se registriraju zbog nedostatka droge
– Ovisnici se prijavljuju iz više razloga među kojima su ostvarivanje raznih prava, ali svakako i zbog toga što Odjel kriminaliteta PU zadarske svoj posao odrađuje kako treba pa im je dostupnost droga smanjena. Tijekom 2011. godine otkriveno je ukupno 314 kaznenih djela i to: 235 posjedovanja, 76 preprodaje i četiri kaznena djela udruživanja zbog preprodaje opojnih droga – rekao je Elis Žodan, glasnogovornik PU zadarske napominjući kako je godinu prije istih kaznenih djela bilo 288. Od tog broja 228 prijava se odnosilo na posjedovanje opojnih droga, 56 na preprodaju i četiri za udruživanje radi preprodaje.
– Svaka zapljena ima svoje važno mjesto u cjelokupnom naporu da se tom zlu stane na kraj. Ponekad se zna dogoditi da javnost dijelom s podsmijehom reagira na naša izvješća upravo o hvatanju malih količina droge kroz tzv. uličnu redukciju onoga što nazivamo “mravljom trgovinom”. Svaka od ovih zapljena rezultat je kontinuiranog rada na suzbijanju zlouporabe opojnih droga i često, upravo kod hvatanja mladih ljudi koji tek eksperimentiraju s drogom, rezultira alarmiranjem roditelja i sprječavanjem da se konzumiranje droge pretvori u ovisnost – zaključuje Žodan.
U Službi brinu o 535 ovisnika
U Zavodu za javno zdravstvo, odnosno Zavodu za prevenciju, izvanbolničko liječenje i mentalno zdravlje, u programu liječenja trenutačno nemaju maloljetnih pacijenata.
– Trenutačno u Službi za prevenciju ovisnosti ima 535 ovisnika o opijatima, ali imamo sve veći interes za naš program mentalnog zdravlja gdje nam se javljaju takozvane kritične skupine mladih ljudi s kojima provodimo preventivni rad, ali i pacijenti zbog problema s PTSP-jem, depresijama i sličnim smetnjama. Takvih pacijenata imamo oko 200, a kada je riječ o mlađoj populaciji i maloljetnicima, u program se uključuju i njihove obitelji – kaže Pupić Bakrač, ističući kako vjeruje da će od velikog značaja u borbi s ovisnošću doprinijeti i najnoviji odjel za liječenje ovisnosti u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan.
– Imamo kandidate za takvu vrstu liječenja, no još ćemo vidjeti hoće li oni biti zainteresirani. U svakom slučaju, vjerujem da će najbolja preporuka biti oni prvi pacijenti koji će proći taj program koji traje od tri do šest mjeseci. Iskustva koja oni steknu i razmijene s potencijalnim pacijentima bit će ključna – ističe Pupić Bakrač.

Više od pola sudskih procesa na Županijskom sudu zbog droge

– Na Općinskom sudu u Zadru 2011. godine zaprimljeno je 1298 kaznenih predmeta od kojih je 58 bilo zbog čina kaznenog djela iz čl. 173. st. 1. KZ-a, a kroz tu istu 2011. godinu riješen je ukupno 61 kazneni predmet zbog navedenog kaznenog djela – kaže Iva Lovrin, glasnogovornica Općinskog suda u Zadru dodajući još kako je od 61 riješenog predmeta u 37 slučajeva donesena presuda s uvjetnom osudom, 16 je novčanih kazni, a bila je i jedna presuda u kojoj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro na slobodi, dok je jednom presudom protiv okrivljenika optužba odbijena.
Također, četiri su predmeta završila rješenjem o obustavi postupka dok su dva predmeta ustupljena drugom sudu. Na Županijskom sudu u Zadru nešto je drugačija situacija. Tako je 2011. godine čak 61 posto rasprava vođeno u predmetima zbog zloporabe opojnih droga, dok je godinu ranije taj postotak bio nešto manji i iznosio 55 posto.

Na zadarskom narko tržištu ima svih droga

– Tijekom 2011. godine zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe opojnih droga, sucu istrage Županijskog suda u Zadru privedeno je 39 osoba, dok je tijekom 2010. godine zbog navedenih kaznenih djela privedeno 35 osoba – kaže Žodan ističući da su na području PU zadarske zastupljene gotovo sve droge (opojne i sintetičke) od kojih pojedine prevladavaju kako u konzumaciji, tako i u zapljenama.
– Po količinama izdvajaju se heroin, kokain, marihuana, amfetamini (speed) i MDMA (ecstasy), no sve one izazivaju ovisnost i imaju razarajuće djelovanje na ljudski organizam i psihu, obitelji i cijelu zajednicu. Nažalost, droge se počinju konzumirati u najranijoj dobi, tako da u praksi često srećemo maloljetnike u posjedu svih tipova droga, ali i maloljetnike koji su ovisni – dodaje Žodan ističući da su zbog svega toga jako bitne i najsitnije zapljene.

Na liječenju dvoje ovisnika starijih od 60 godina

– Najmlađi zabilježeni registrirani ovisnik o opijatima u Zadru ima 19 godina, a najstariji 62 godine. Osim ovog najstarijeg, još jedan pacijent ima preko 60 godina i obojica su kod nas na liječenju još od osnutka Zavoda, dakle 20-ak godina – kaže dr. Marija Pupić Bakrač, voditeljica Zavoda za prevenciju i izvanbolničko liječenje napominjući kako je u Zadru prošle godine bilo 582 registrirana ovisnika o opijatima, od kojih je njih čak 37 izliječeno, odnosno postigli su apsolutnu apstinenciju. Kada je riječ o vrstama opijata, Pupić Bakrač ističe kako za razliku od prijašnjih godina prednjače sintetičke droge – psihostimulativna sredstva.