Kad smo izgubili kavanu Central, prestali smo postojati kao grad

– Govoreći o Ujeviću, u Zagrebu se često posjećuju mjesta u kojima je pio pića, istaknula je Knežević napomenuvši kako je jedno od njegovih važnijih iskustava ono pariško. Za Ujevića su kavanski posjetitelji obična pričala, uz toplu šalicu, a zamišljali su da su i oni pripovjedači
Zrnca kave u književnosti: da, oui/što ča, naslov je književnog susreta održanog jučer u sklopu Zadar čita u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar. Sanja Knežević govorila je na temu Hrvatsko pero, talijanski espresso, istaknuvši nekoliko primjera poznatih hrvatskih književnika vezanih uz kavu.
Tin u kavani
Kava u kavani ili samo kava, pita se Sanja Knežević kad je u pitanju Tin Ujević za kojeg kaže kako je u stihove pretočio miris kave.
– U kavanu su se često dolazile čitati novine. Za Ujevića je važno iskustvo kavane, često je pisao o tome. Govoreći o Ujeviću, u Zagrebu se često posjećuju mjesta u kojima je pio pića, istaknula je napomenuvši kako je jedno od njegovih važnijih iskustava ono pariško. Za Ujevića su kavanski posjetitelji obična pričala, uz toplu šalicu, a zamišljali su da su i oni pripovjedači.
– Bilo je i humora, kojeg se može vidjeti samo u kavanama. Jedna grupa je pratila svjetski život, a pored teatra, tu je bio jedini život, istaknula je. Knežević je istaknula i svjetska putovanja naših književnika kao naprimjer ono Milana Begovića koji je doputovao iz Rijeke u Anconu, te svjedoči o talijanskom espressu kazavši kako se pravi iz velike mašine i poslužuje u šalicama, a za jednu liru se mogu dobiti dva.
Periševa pjesma
Poznato je, istaknula je Knežević, više putovanja Antuna Gustava Matoša u Italiju. Janko Polić Kamov popio je više kava u tuđini nego kod kuće, a Antun Nemčić prisjeća se Caffe Pedrocchi, kavane iz Padove koja i danas postoji.
– Uzalud nam toliko kvadrata Sveučilišta kad nemamo kavane. Kad smo izgubili posljednju kavanu, Central, prestali smo postojati kao grad, istaknula je Knežević.
Želimir Periš pročitao je svoje dvije pjesme o kavi od kojih je druga „Zašto je kava gorka” napisana za ovu manifestaciju.
Danijela Ćurko govorila je o motivu kave u romanima Putevi izazova i Snažne duše Jeana Gionoa.
U pozadini svih ovih priča o kavi Izložbenom dvoranom Znanstvene knjižnice širio se miris a čega drugo nego kave. Sve kako bi posjetitelji mogli pomiješati zrnca kave s književnošću.