Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

I politika određuje mjesto zakloništa broda koji treba pomoć

08.05.2011. 22:00
I politika određuje  mjesto zakloništa broda  koji treba pomoć


U Hrvatskoj na Jadranu ima 650 zakloništa od kojih je 380 prirodnih, a 270 luka i lučica. Kriterij prilikom izbora zakloništa bila je njihova zaštićenost od svih ili većine vjetrova i valova


Sigurnost plovidbe i mjesta zakloništa u Jadranskom moru naziv je konferencije koja je održana u subotu u IMPACT centru u organizaciji Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana i Ministarstva mora prometa i infrastrukture. Konferencija je održana u okviru godišnje skupštine Konfederacije europske udruge pomorskih kapetana, a pod glavnim sponzorstvom Tankerske plovidbe.
U Hrvatskoj na Jadranu ima 650 zakloništa od kojih je 380 prirodnih, a 270 luka i lučica. Kriterij prilikom izbora zakloništa bila je njihova zaštićenosti od svih ili većine vjetrova i valova. Prilikom određivanje prirodnih zakloništa birala su se ona koja se nalaze u službenoj pomorskoj karti peljaru, kako je rekao Željko Bradarić s Hrvatskog hidrografskog instituta.
– Rješavanje problema zakloništa na moru za brod koji treba pomoć je složeno i prije svega ekološki osjetljivo. U najvažnije rezultate dvogodišnjeg provođenja projekta mjesta zakloništa, koji smo izradili na Hrvatskom hidrografskom institutu, spadaju studija o mjestu zakloništa, pravilnik o mjestu zakloništa s planom za smještaj broda koji treba pomoć i softverska pomoć pri odlučivanju ADRIA GIS aplikacija. U našem modelu nismo odredili nekoliko mjesta zakloništa nego svaka zaštićena uvala i luka s izgrađenom infrastrukturom može biti potencijalno mjesto zakloništa. Ono se određuje procjenom eksperata i podrškom softvera koji uzima u obzir trinaest relevantnih parametara. Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru konzultiranjem ekspertne skupinu i uz pomoć softverskog rješenja rade prijedlog jednog ili dva mjesta zakloništa, a zatim ga šalju na višu razinu, Upravi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora, na razmatranje i odlučivanje. Na toj razini se, procjenjujući cjelokupnu situaciju, ne samo ekspertnu i softversku, nego najčešće i političku, donosi konačna odluka.
Prvi svjetionik u Hrvatskoj izgradila je Austro-Ugarska Monarhija 1818. godine na rtu Savudrija, a danas je hrvatski dio Jadrana cijeli pokriven radarskim sustavom nadzora. U budućnost će trebati dodatno poboljšati suradnju s pomorskim susjedima kako bi se poboljšao nadzor mora i povećala sigurnost na njemu, kako je Lukša Čičovački, načelnik Službe sigurnosti pomorskog prometa u MMPI.


Stipe Zrilić: Okrenutost prema moru iznjedrila najjaču pomorsku tvrtku




Otvaranju konferencije Sigurnost plovidbe i mjesta zakloništa u  Jadranskom moru prisustvovali su zadarski župan Stipe Zrilić i dogradonačelnik Zadra Dražen Grgurović.
– Zadarska županija je županija s bogatom pomorskom tradicijom i  smatramo se najpomorskijom županijom u Hrvatskoj. Na toj tradiciji  razvila se najjača pomorska tvrtka u Hrvatskoj, Tankerska plovidba, kao  i brojne druge koje su svojom djelatnosti vezane uz more, rekao je  Zrilić.
– Grad Zadar je grad star 3.000 godina. Većina lijepih stvari koje ovdje  možete vidjeti dugujemo našoj okrenutosti moru, rekao je Grgurović.


Svim pomorcima beneficirani radni staž


– Hrvatski sabor raspravljao je o beneficiranom radu pomoraca i  dobivena je podrška svih klubova zastupnika. Možemo slobodno kazati da  će u budućnosti svi hrvatski pomorci imati beneficirani radni staž, bez  obzira na zvanje koje imaju, kategoriju plovidbe kojom plove i bez obzira  na zastavu pod kojom plove. Oni će moći poći u starosnu mirovinu sa  šezdeset godina starosti i petnaest godina čistog plovidbenog staža, rekao  je državni tajnik za more kapetan Mario Babić koji je otvorio konferenciju  Sigurnost plovidbe i mjesta zakloništa u Jadranskom moru.


 


Učenjem i plovidbom do stipendije


Državni tajnik za more kapetan Mario Babić kazao je kako je država prepoznala problem nedostatka stručnog i kvalitetnog časničkog kadra.
– Mi ćemo nastaviti sa stipendiranjem đaka i studenata pomorskih škola i fakulteta. Trenutačno ih stipendiramo 750, a na jesen ćemo raspisati natječaj za još stotinu. Njihove obveze su ploviti i učiti. Oni ne moraju vraćati stipendiju nego samo moraju ploviti onoliko dugo koliko su je primali.