Turčinov ide u Bruxelles

Potpredsjednik zadarskog SDP-a i vijećnik u Županijskoj skupštini Nikola Turčinov od 10. do 12. svibnja boravit će u Bruxellesu na poziv Stranke europskih socijalista.  
– Kao hrvatski aktivist pozvan sam od strane PES-a u Bruxelles na osposobljavanje za provođenje europskih kampanja, poglavito onih za izbore za Europski parlament. Hrvatska će u sljedećih nekoliko godina vjerojatno ove izbore provesti dvaput, a pristup građanima bit će drukčiji od pristupa kod ostalih izbora jer se govori o temama koji nadilaze nacionalne okvire. Europski izbori tradicionalno bilježe nisku izlaznost, čak i u starim zapadnim članicama, no moguće je da će se to 2014. promijeniti, jer Europljani zbog krize eurozone uviđaju koliki utjecaj europska pitanja imaju na njihove živote. Europski parlament je jedina institucija EU koju građani izravno biraju, a proširenim ovlastima koje mu je dao Lisabonski ugovor ima puno veću težinu nego što je ranije imao u trokutu moći kojeg čine Europska komisija, Europsko vijeće i Europski parlament, rekao je Turčinov prije odlaska u Bruxelles.
Turčinov je već prošle godine boravio u Bruxellesu na tromjesečnom pripravničkom stažu kao promatrač u grupi zastupnika socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.
SDP u Europskom parlamentu ima pet zastupnika sa statusom promatrača među kojima je i predsjednica zadarskog SDP-a  Ingrid Antičević-Marinović.
Građani Hrvatske prvi put bi na izbore na Europski parlament trebali izići neposredno nakon što Hrvatska postane punopravna članice Unije, to jest nakon što sve države EU u svojim parlamentima EU ratificiraju u pristupni ugovor. Ukoliko do toga dođe 1. srpnja sljedeće godine, na prijevremene izbore izići ćemo iste godine, a na redovne u lipnju 2014. Na ovim izborima čitava Hrvatska činit će jednu izbornu jedinicu, kao što je to slučaj kod izbora za predsjednika Republike, a mandat europarlamentaraca trajat će koliko i predsjednički – pet godina.
Najveća razlika u odnosu na izbore za domaća predstavnička tijela bit će mogućnost davanja preferiranog glasa. To znači da će birači, pored glasovanja za listu u cjelini, jednom kandidatu ili kandidatkinji s te liste moći dati „dodatni” glas. Na ovaj način birači će utjecati na poredak kandidata na listi, jer će se osoba s više preferiranih glasova, kod zbrajanja rezultata izbora, penjati unutar liste uz uvjet da je osvojila minimalno 10% glasova od ukupnog broja glasova koje je dobila lista na kojoj je kandidirana.