Ilegalci iz Srbije rade na Baštici

Država uvođenjem vaučera želi smanjiti broj sezonaca na crno i ujedno onemogućiti priljev crne radne snage iz inozemstva koja ruši cijenu rada domaćih sezonaca. Vaučerima se poslodavcima pojednostavljuje procedura zapošljavanja i stimulira ih se za angažman više radnika

Na imanju Sveučilišta u Zadru na Baštici rade ilegalci iz Srbije koje angažira kooperant Sveučilišta Mix Agro vlasnice Anice Kovačević. Sveučilišni primjer nije usamljen slučaj jer ima još obrta koji angažiraju radnu snagu na crno i na taj način predstavljaju nelojalnu konkurenciju onima koji rade uredno. Dojave o angažiranju radne snage na crno na Bašticu koje je poprimilo takve ekstremne dimenzije da se u cijeloj priči spominje i ugledna institucija poput Sveučilišta, prisigla je iz više izvora koji žele ostati anonimni.
Uvode se vaučeri
Rad na crno je rak-rana hrvatskog tržišta rada, osobito u poljoprivredi gdje je izražena sezonalna potražnja za radnom snagom. Velikom sivom zonom kreće se brojka od 100.000 ljudi godišnje koji rade bez uplate ikakvih poreza i doprinosa. Direktor Hrvatske poljoprivredne komore Ivan Katalinić kaže da najveći broj sezonaca u poljoprivredi radi na crno. Država sada tu brojku pokušava smanjiti uvođenjem vaučera za sezonsku radnu snagu.
Vaučeri su vani dobro uhodana praksa. Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključivao bi se evidentiranjem dnevnog vaučera u radnoj knjižici sezonskog radnika. Kupnjom dnevnog vaučera poslodavac uplaćuje dnevne doprinose na najnižu osnovicu, a dnevnicu ugovara izravno s radnikom.
– Sezonski rad poslodavcu mora biti praktičan i cjenovno prihvatljiv. Budući da je u Hrvatskoj trenutačno jedini način zapošljavanja radnika preko ugovora o radu, u cijelom procesu sudjeluju tri strane: poslodavac, radnik i država. Poslodavac mora radnika zaposliti na određeno vrijeme. Takav način ga opterećuje brojnim administrativnim postupcima i troškovima, ali i u kasnijem obračunu plaća. Također kod sezonskog zapošljavanja moguća je situacija da je sezonac potreban na nekoliko dana ili periodički nekoliko dana u mjesecu. Uvođenjem vaučera procedura se makismalno pojednostavljuje i smanjuju se troškovi, kaže Katalinić te dodaje:
– Takva je praksa i europskih zemalja. Najdalje u tome su otišli Francuzi. Tamošnji poslodavci mogu gotovo sve poslove vezane za zapošljavanje radne snage na povremenim i sezonskim poslovima obaviti preko interneta u sklopu njihova sustava zapošljavanja TESA. Uvjet je da radnik kao sezonac ne smije raditi duže od 90 dana kako bi se na taj način zaštitili stalno zaposleni u poljoprivredi.
Od gospodarstvenika za uvođenje vaučera prije svega su zainteresirani duhanci, povrtlarci, voćari i vinogradari.
– Poslodavce će uvođenje vaučera stimulirati da zaposle više radnika. Mi smo do sada uvijek kalkulirali prilikom zapošljavanja sezonske radne snage uzimajući u obzir moguće neradne dane i slično. S vaučerima mi bismo angažirali radnike točno kada su nam potrebni i sigurno bismo pokazali interes za njihovim većim brojem da posao završimo ranije, kaže voditelj Vinarije Benkovac Božo Škara.
Ništa bez kontrole
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić naglašava kako se uvođenjem vaučera želi i onemogućiti priljev crne radne snage iz inozemstva koja ruši cijenu rada domaćih sezonaca. Gledano retrospektivno u Hrvatskoj već duže vrijeme vlada iskrivljeno mišljenje gdje se nezaposleni prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje etiketiraju kao neradnici kojima je ispod časti raditi u poljoprivredi. Sjetimo se samo bivše premijerke i slučaja ovčara. Zatim vlasnika velikih voćnjaka koji tijekom svake berbe kukaju kako nitko ne želi raditi u poljoprivredi pritom spominjući masne plaće koje nude.
— cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista