Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Nekad se brnistru i jelo i prelo

08.06.2012. 22:00
Nekad se brnistru i jelo i prelo


U Dalmaciji je brnistra stoljećima imala i gospodarsku vrijednost jer su se od nje proizvodila vlakna za konope i izradu vreća, što je prestalo tek nakon Drugog svjetskog rata. Danas se u nekim mjestima, poput Pirovca, obnavlja ova tradicija koja se radi ne u vrijeme cvatnje, nego kasnije kada brnistra nosi mahunaste plodove


Sezona je cvatnje brnistre koja se u nekim krajevima naziva i žuka. Riječ je o biljci iz porodice mahunarki, a latinska joj nomenklatura glasi Spartium junceum ili Genista juncea. Može narasti i do 2 metra visine, kao manje stablo, a raširena je po čitavoj Dalmaciji i ima je širom Zadarske županije, kako na kopnu, tako i na otocima. Vjeruje se da je grčki naziv za brnistru u korijenu imena grada Splita – Aspalathos.
U Dalmaciji je brnistra stoljećima imala i gospodarsku vrijednost jer su se od nje proizvodila vlakna za konope i izradu vreća, što je prestalo tek nakon Drugog svjetskog rata. Danas se u nekim mjestima, poput Pirovca, obnavlja ova tradicija koja se radi ne u vrijeme cvatnje, nego kasnije kad brnistra nosi mahunaste plodove.
Ima više vrsta brnistra od kojih neke vrse rastu i u hladnijoj klimi sjeverozapadne Europe. Ta vrsta, pod latinskim imenom Planta genista, bila je simbol u grbu Geoffreyja Anžuvinskog, čiji je sin bio engleski kralj Henrik II., a od imena biljke nastalo je i ime dinastije – Plantageneti. Najveći uzrast postigne sicilijanska brnistra koja raste oko vulkana Etne koja može biti visoka i desetak metara.
U svijetu se naša brnistra naziva “španjolskom” i kao takva je proširena u Južnu Ameriku gdje je najveću popularnost stekla u Boliviji i postala redoviti sastojak lijepe okućnice. Plemena Quechea i Aymara, kojima pripada i sadašnji predsjednik Evo Morales, otkrili su njena psihotropna svojstva te je postala dijelom njihove etnobotanike. O tim svojstvima je još Carlos Castaneda pripovijedao Federicu Felliniju tijekom njihovog sastanka u Cinecitta, kada je Fellini uzaludno pokušavao isposlovati dozvolu za snimanje filmova po Castanedinim romanima.
Pupoljci zapadnoeuropske brnistre (Cytisus scoparius) rabili su se u prehrani, osobito tijekom XVII. i XVIII. stoljeća, kao sastavni dio različitih salata. Kod nas je u Solinu ostao sačuvan recept za tortu – dioklecijanovu pogaču koja se peče ispod peke i kadi grančicama brnistre.