Primorci, Istrani i Dalmatinci u strujnom udaru Vlade i HEP-a

Ako je potrošnja manja od 2.000 kWh na godinu, popust će biti 20 posto, kreće li se od 2.001 do 2.500 kWh, popust će iznositi 15 posto. Ako je veća od 2.501 i manja od 3.000 kWh, popust će i dalje biti deset posto. Iznad te potrošnje, od 3.000 kWh, popusta nema
Siromašna država će ovim poskupljenjem još više financirati – bogate, zaključak je Nenada Kurtovića, predsjednika Saveza udruga za zaštitu potrošača, nakon što je prvi čovjek HEP-a, Leo Begović, najavio kako će, najvjerojatnije ove jeseni, struja poskupjeti za osam, do devet posto.
Kako doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, Vladina, dvije godine stara, i nedavno produžena odluka o subvencioniranju struje onima koji troše manje, protegnut će se i na novo poskupljenje, pa će HEP, kao i dosad, potrošaču računati razliku između nove i stare cijene, veće za još osam do devet posto, te na nju obračunavati popust, ovisno o godišnjoj potrošnji. Ako je potrošnja manja od 2.000 kWh na godinu, popust će biti 20 posto, kreće li se od 2.001 do 2.500 kWh, popust će iznositi 15 posto. Ako je veća od 2.501 i manja od 3.000 kWh, popust će i dalje biti deset posto. Iznad te potrošnje, od 3.000 kWh, popusta nema, i plaćat će se nova cijena, veća za osam posto. Subvencioniranje je uvedeno u srpnju 2008. godine, kad je struja poskupjela za 20 posto.
To znači da će najveći popust i dalje dobijati oni koji najmanje troše – vlasnici vikendica i praznih stanova, garaža i spremišta, odnosno samci koji malo troše, a možda i dobro zarađuju, ili pak kućanstva koja su si mogla priuštiti štedljive kućanske aparate. Nakon što produženo subvencioniranje ipak istekne, kako je predviđeno, 31. prosinca ove godine, i oni će plaćati iznos poskupljenja u cjelosti.
Domaćinstva s potrošnjom manjom od dvije tisuće kilovatsati godišnje, koje je do sada imalo račun za struju sto kuna, HEP-u je plaćalo 80 kuna, a država je onda još 20 kuna HEP-u plaćala umjesto njega. Sada će potrošač s tako malom potrošnjom i dalje plaćati 80 kuna, a država HEP-u 28 kuna, što znači da će se budžeta namijenjen subvencioniranju, koji sada iznosi 166 milijuna kuna godišnje, morati povećati za osam do devet posto, a da se pritom uopće ne zna odlazi li subvencija onima kojima zaista treba. Kako napominje Kurtović, ovakav izračun, da HEP potrošaču oduzima staru cijenu od nove, a onda obračunava popust, sam je po sebi nezakonit, jer izračun popusta traži dva obračuna – jedan po novoj cijeni, koju HEP iskazuje na računu, i jedan po staroj, koju HEP u računu ne prikazuje.
Najproblematičnije je, međutim, to što je OIB u ovome “zakazao”, pa umjesto da se subvencija daje sukladno (malim) primanjima kućanstava, odnosno da to i u praksi konačno postane socijalna mjera koju država može kontrolirati, i dalje će ju dobivati svi s potrošnjom manjom od 3.000 kWh. To znači da ni ovaj put subvenciju neće “okusiti” kućanstva Dalmacije, Istre i Kvarnera, priobalja općenito, koja se griju na struju, i kojima potrošnja premašuje 3.500 – 4.000 kWh godišnje. Dubrovačko-neretvanska županija troši u prosjeku po kućanstvu 4.200 kilovatsati godišnje, Splitsko-dalmatinska 4.000, Istarska 3.800, a Primorsko-goranska 3.650 kWh. Svima njima struja će poskupjeti za punih osam do devet posto, dok poskupljenje gotovo da i neće osjetiti Zagrepčani koji prosječno troše 2.800 kWh.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač izjavio je jučer da Ministarstvo u pisanoj formi još nije dobilo zahtjev HEP-a za povećanje cijena električne energije, pa ne može reći kada e Vlada to razmatrati.