Boje se da će im dagnje potjerati turiste

Mi se ovdje želimo baviti turizmom, nemamo ništa protiv koncesionara, ali imamo s ekološki problematičnim uzgojem dagnji na nekoliko stotina metara dalje od biserne gradske plaže u Mekoj Dragi, kažu Kruševljani
Hrvatska sa svojih 1.264 otoka, otočića, hridi i grebena ima drugu najrazvedeniju morsku obalu u Europi. Ukupna dužina hrvatske obalne crte je 4.398 kilometara, međutim, Hrvatska nije u stanju ni dagnje proizvesti za vlastite potrebe. One se uvoze iz Italije i Španjolske, a kad se netko od odvažnih i hrabrih poduzetnika odluči proizvoditi i otvoriti nova radna mjesta, onda već uobičajeno nastanu i problemi.
– Je li suludo dati koncesiju za uzgoj dagnji na 300 metara od jedne od najljepših plaža na Jadranu? Želimo li zdravstveni turizam ili školjkarstvo?, pita se Antun Toni Šokčević, predsjednik Udruge vikendaša i mještana Meka Draga u Kruševu, vikend naselja s ukupno 250 vikendica.
Riječ je o koncesiji za uzgoj dagnji na površini od jednog hektara ili 10.000 metara četvornih na Novigradskom moru koju je Zadarska županija dala obrtu za morsku akvakulturu Škrapa u vlasništvu Vatroslava Karamarka, iz zaselka Otišine u Kruševu, sa sjedištem u Zadru.
– Svi žive u strahu da će uzgoj daganja u neposrednoj blizini obrovačke gradske plaže na Novigradskom moru ugroziti pitomu uvalu i dovesti u pitanje njihovu turističku djelatnost, njihovu egzistenciju, navodi Šokčević.
Po dostupnim informacijama, uzgoj školjaka je čista tehnologija koja zahtijeva čistu prirodnu sredinu, koja se ne onečišćuju tijekom uzgoja. Općenito, smatra se da uzgoj školjkaša ne šteti biološkoj raznolikosti, međutim, Šokčević je skeptičan na uzgajalište.