Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Isplata iz pretpristupnih fondova

Autor:

08.09.2009. 22:00
Isplata iz pretpristupnih fondova

Foto: Vedran SITNICA



Smatramo da Hrvatska kao buduća članica Europske unije ima pravo na pretpristupne fondove. Takvi fondovi imaju različite namjene, od poticanja izvoza, do stimuliranja gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, ali postoje i fondovi za socijalu, ondosno za slučajeve kada ljudi ostanu bez posla, ne svojom krivnjom, kaže Uranija


Koordinacijski odbor bivših djelatnika Tvornice kože, kao i nekadašnjih zaposlenika TIZ-a, ali i još nekih drugih tvrtki, obratio se u srpnju Vladinom Uredu za socijalno partnerstvo i Saboru sa zamolbom da se razmotre njihovi slučajevi. Tvrtke u kojima su radili u stečaju su likvidirane, a zbog nedovoljnih sredstava u stečajnome postupku, radnici nisu ostvarili sva prava koja su im dosuđena i priznata, već su im potraživanja samo dijelom naplaćena.
Ovih dana, kaže pravni zastupnik SSSH, Vedran Uranija, od Vladinog ureda dobili su poziv na sastanak, kako bi se razmotrila mogućnost da svoja potraživanja radnici namire u cijelosti.
– U TIZ-u je priznato 13 milijuna kuna za plaće i otpremnine, no 380 djelatnika od toga je ostvarilo samo 5,5 milijuna kuna. U Tvornici kože, za osamdesetak djelatnika priznato je 3 milijuna kuna, a u stečaju su dobili nešto manje od jednog. Takvih situacija u Hrvatskoj ima dosta. Imamo priznata potraživanja u stečaju, koja se u nekim slučajevima ne realiziraju u cijelosti jer nedostaje sredstava, kaže Uranija, ističući kako bi u ovakvim slučajevima trebalo postupati prema standardima Europske unije, kao što se to radi u zemljama poput Njemačke, Austrije ili Slovenije, gdje zaposlenicima, ako se ne mogu isplatiti u stečajnom postupku, isplatu jamči država. No, problem je, dodaje, kako u Hrvatskoj ta sredstva namaknuti u evidentnoj situaciji krize i recesije. Rješenje za to vidi u osnivanju pretpristupnih fondova.
– Smatramo da Hrvatska kao buduća članica Europske unije ima pravo na pretpristupne fondove. Takvi fondovi imaju različite namjene, od poticanja izvoza, do stimuliranja gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, ali postoje i fondovi za socijalu, ondosno za slučajeve kada ljudi ostanu bez posla, ne svojom krivnjom. Mi stoga predlažemo osnivanje takvih fondova, koji u Hrvatskoj za sada ne postoje, a iz kojih bi se onda isplaćivala sredstva u skladu s mogućnostima države, kaže Uranija.
Osim formiranja pristupnih fondova, među prijedlozima koje Uranija najavljuje je i prijedlog izmjene stečajnoga zakona, posebno u segmentu vođenja stečajnoga postupka, koji bi, ističe, trebao voditi tim stručnjaka – ekonomista, financijera i pravnika.
Kada je, pak, spomenuti slučaj TIZ-a u pitanju, kao jedan od načina za isplatu djelatnika, Uranija navodi i mogućnost prodaje tvrtke Centrotekstil iz Srbije, koja je nekada pripadala tvornici Kidrič, pravnom prethodniku TIZ-a.
– Predlagali smo Vladinom uredu da se Republika Hrvatska namiri sukcesijom iz te imovine, odnonso da imovina u Srbiji pripadne Hrvatskoj i da se radnici isplate. Hrvatska ima pravo tražiti tu imovinu ili tražiti da Srbija za nju plati, a prema našim procjenama, tvrtka je vrijedna 8 milijuna kuna, navodi Uranija.