Popilajmo borove i vratimo masline

Ulaskom Hrvatske u EU nema više podizanja višegodišnjih nasada za gospodarsku djelatnost, ali postoji mogućnost obnove starih nasada za vlastite potrebe

Stotinjak stanovnika Ugljana i Pašmana  okupilo se jučer na javnom  skupu u Kukljici kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo  prijedlogom programa gospodarenja šumama na Ugljanu i  Pašmanu koji izrađuju Hrvatske šume. Među otočane se  uvukao strah kako im država  želi onemogućiti normalno  raspolaganje parcelama u  njihovom vlasništvu te im ga  na kraju oduzeti.
– Hrvatske šume, Uprava iz  Splita, rade plan gospodarenja šumama na Pašmanu i  Ugljanu, što je početak za sve  otoke. Šumom se smatra sve  raslinje preko dva metra, bilo  to šikara, bušinak, korov.  Ulaskom Hrvatske u EU nema više podizanja višegodišnjih nasada za gospodarsku djelatnost, ali postoji mogućnost obnove starih nasada  za vlastite potrebe. Mi na  našim parcelama imamo stare  maslinike. Ako ovaj program  prođe, mi ih više nećemo  moći obnoviti. Naime, Hrvatske šume su gdje god je niknuo bor, koji je na otocima  korov, rekli da je to šuma. Te  parcele bile bi pod njihovom  nadležnosti. Nakon dvadeset  godina upravljanja njima uknjižile bi ih kao svoje vlasništvo. Moj je poziv svim  otočanima da se riješimo borovine i vratimo stare kulture.  To jedini način da sačuvamo  svoju zemlju, rekao je Pašmanac i predsjednik Zadružnog  saveza Zadarske županije  Gordan Marinović.
Marinovićeve strahove dijele i drugi otočani koji cijeli  situaciju komentiraju s velikom dozom ogorčenja.
– Austrija nije ništa ljudima  nosila, čak je davala. Italija je  radila gusterne i porte, nije  ništa odnosila. Jugoslavija  nam nije isto ništa nosila, a  ovi sada nam nose naše. Za  koga smo se borili, za koga je  moj sin postao invalid?, pitao  je Ante Travica iz Mrljana.
Tomislav Dilber iz Hrvatskih šuma pokušao je sve uvjeriti kako do oduzimanja zemljišta neće doći:
– Nitko vam neće oduzeti  zemlju. U Hrvatskoj je privatno vlasništvo svetinja.  Ovim se samo želi poboljšati  upravljanje šumama. Kao što  država uvodi inventarizaciju  u druga zemljišta, poput  građevinskog ili poljoprivrednog, tako se i događa sa  šumama. Svi oni koji ne žele  da njihove površine uđu u  ovaj program gospodarenja  mogu dati izjavu i te površine  će biti izuzete.

Pola Kukljice pod šumom?

Između dva različita pogleda na cijelu situaciju našla se  načelnica Općine Kukljica Gorana Poropat, koja kritički  komentira oba stajališta.
– Situacija nije tako dramatična kao što ljudi govore da  će im se oduzeti zemlja. Hrvatske šume žele uvesti plan  gospodarenja šumama. Problem je u tome što je šumsko područje određeno na temelju avionskih snimka, ali  to nije realno. Radi se o privatnim parcelama, nekadašnjim maslinicima koji se sada ne obrađuju. Prema  snimkama pola naše općine, koja ima 800 hektara,  spada pod šume, što jednostavno nije u redu. Kukljičani  su ispisali cijelu knjigu primjedbi i u Hrvatskim šumama  su rekli da će ih uvažiti. Svakako da će ova situacija  ponukati i lokalno stanovništvo da uredi svoje maslinike.